Nekoliko riječi o izložbi na otvaranju su rekli Goran Nikšić i Tajma Rismondo Čalo, čelnici gradskih institucija koje se skrbe o kulturnoj baštini. Nikšić je istaknuo da je trenutak uvrštenja jezgre starog Splita u registar svjetske baštine jedan od važnijih datuma u kulturnoj povijesti grada pod Marjanom. Treba napomenuti da je tada odabir stare jezgre bio jedan od prvih Unescovih uvrštenja gradskih cjelina u svjetsku baštinu. Danas je u Hrvatskoj sedam lokacija u tom registru, od kojih je jedna prirodni resurs.

Značajan je to bio trenutak za prepoznavanje važnosti Dioklecijanove palače kao dijela europske i svjetske baštine, a koja je dotada bila poznata samo u stručnim krugovima. Izložba je zanimljiva prezentacija svih napora proteklih trideset godina u cilju boljeg očuvanja, sanacije i konzervatorskih aktivnosti unutar povijesnog centra Splita.

Obuhvaćeni su svi vremenski i stilski slojevi od antičkog pa do početka dvadesetog stoljeća. Cijeli jedan kat izložbe posvećen je aktivnostima na carskom trgu Peristilu kao najvrednijem segmentu graditeljske baštine u Dioklecijanovoj palači, a zanimljiv je i postav alata, fotografija i kamenih ulomaka koji su bili obrađivani tijekom konzervatorskih aktivnosti. Najavljen je i nastavak radova na južnom pročelju Peristila, a pred konzervatorima koji su se već dokazali u tom poslu možda je najzahtjevnija faza rada.

Uostalom, iskustva splitskih stručnjaka i konzervatora na zaštiti Dioklecijanove palače su predmet zanimanja njihovih kolega iz drugih zemalja, suočenih sa sličnim izazovima. Izložba će biti otvorena mjesec dana, a samo otvorenje je pobudilo velik interes stručne javnosti, ali i građanstva.