'SPOMENIK NEOVISNOSTI'

Tuđmanov kip na mjestu gdje je Tito napao apstraktnu umjetnost

27.03.2013 u 11:56

Bionic
Reading

Odluku da se Tuđmanu podigne spomenik donijeli su Kerumovi prethodnici, ali gradonačelnik ga je odlučio realizirati u predizborno vrijeme. U Splitu se planira postavljanje još dvadesetak spomenika, među kojima one Ivana Pavla II., Ivana Meštrovića, Ane Roje, Miljenka Smoje... Iako su za neke od njih još prije tri godine izabrana rješenja oni još uvijek nisu podignuti. Autori rješenja za spomenik su arhitekt Branko Silađin i kipar Zoran Jurić.

Na sjednici Gradskog vijeća prijedlog rješenja je izglasan jednoglasno, jer su osim Krumovog HGS-a, za Tuđmana ruku digli HDZ i HDSSD, ali i SDP i HNS. Spomenik će Splićane koštati 800.000 kuna. Prije izbora na vrhu Marjana Kerum će postaviti monumentalan križ, sredstvima iz donacija.

'Srednja žalost', kratko je komentirao povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov prvonagrađeno rješenje za spomenik Franji Tuđmanu koji bi uskoro trebao biti postavljen u Splitu, a čiji su autori arhitekt Branko Silađin i kipar Zoran Jurić. Njihov tri metra visok 'Spomenik neovisnosti', koji se sastoji od brončane figure naslonjene na kocku, trebao bi stajati na mjestu gdje je Tito 1962. godine održao čuveni govor u kojemu je napao apstraktnu umjetnost, između Biskupove palače i Pazara.

Natječaj za spomenik što ga je početkom godine raspisao splitski gradonačelnik Željko Kerum izazvao je od početka lavinu reakcija, a povjesničarima umjetnosti i mnogim splitskim intelektualcima dizala se kosa na glavi od samog spomena na još jedan Tuđmanov spomenik. Ni Šimat Banov ne skriva ogorčenje i oštro kritizira poplavu spomenika upitne kvalitete, na granici čistoga kiča, koji poput gljiva niču diljem Hrvatske, posebno onih s Tuđmanovim likom. On to naziva 'spomeničkom redikulizacijom Hrvatske' u kojoj prednjače Zagreb i Split.

A Kerumov spomenik Tuđmanu tek je početak. U Splitu se planira postavljanje još dvadesetak spomenika, među kojima one Ivana Pavla II., Ivana Meštrovića, Ane Roje, Miljenka Smoje... Iako su za neke od njih još prije tri godine putem natječaja izabrana rješenja (Kerum je tada govorio kako Splitu nedostaje spomenika), oni još uvijek nisu podignuti.

Povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara, koji je 2009. bio u komisiji za 20 novih splitskih spomenika, upozorava da Kerum ignorira odluke prethodnika i provodi neku svoju politiku. Za spomenike su dodijeljene nagrade i oni su plaćeni, a u četiri godine nitko nije napravio ništa za njihovu realizaciju. Da bi stvar bila gora, Kerum čak mijenja lokacije po volji njegove većine. Pa tako i Tuđmanov spomenik stavlja na mjesto koje je bilo predviđeno za spomenik papi Ivanu Pavlu II.

'U spomeničkom smislu gradonačelniku grada Zagreba osigurana je zasluga u devastiranju i provincijalizaciji najosjetljivije i najsređenije gradske jezgre i krcanju umjetnički nepismenih radova', kaže Šimat Banov aludirajući na nedavni slučaj kada se potpisivala peticija za vraćanje Meštrovićeva spomenika Tesli na njegovo staro mjesto u Institut 'Ruđer Bošković'.

'Jednaka patologija vlasti vidljiva je u Splitu, u kojem sva povijest, kultura i umjetnost stane u 'naši i njihovi'. Grad se sprema za spomenički tsunami! Tu će osvanuti i najveći Isus Krist na svijetu! U spomeničkom smislu Split ostaje najvećom pustinjom u državi kojoj ne može pomoći ni Ivan Meštrović. U gradu takve kulturne i civilizacijske sedimentacije još je uvijek, uz Meštrovićeva Marula, najbolji spomenik jedna motika i jedna pirija', oštro komentira Šimat Banov.

'Iza nas su djela u javnom prostoru Bakića, Džamonje, Radovanija... spomenici koji su zapanjili svijet. A nakon '90. započela je provincijalizacija i spomenička kretenizacija Hrvatske. Grozničavo su se tražila 'dostojna mjesta' prvom predsjedniku, pri čemu je sve izvan 50 metara od gradske jezgre bilo, poljoprivrednim jezikom govoreći, 'obična ledina'. Socijalistički realizam protiv kojega se govorilo zadržao se kao mentalni sklop koji je imao zadaću samo zamijeniti 'njihove' 'našima'. To dokazuju brojni spomenici koji niču uime Domovinskoga rata, od Hrvatske ptice Šime Vidulina u Istri do spomenika u Vodicama 'šibenskoga Michelangela'. Niže ne ide', zaključuje Šimat Banov.