Ti dokumenti i memorabilije svjedoče o Faustovom privatnom životu, ali i političkim stavovima, te ga prikazuju ga kao brižnu osobu i zaljubljenika u rodni Šibenik.

'Čast mi je ovu izložbu otvoriti u rodnom gradu velikog Fausta Vrančića, i to u povodu 400. obljetnice njegove smrti. Faustova oporuka donosi uvid u njegov privatni život i velikog izumitelja i humanista predočuje nam kao brižnu osobu koja sluteći skori kraj svojega života želi osigurati obiteljsku baštinu, ali i pomoći svojem rodnom gradu. Svjedoči i o njegovim političkim stavovima i izraženoj svijesti jer je tada, u vrijeme turskih osvajanja, svoj rodni grad nazvao 'šibenskom republikom'. Nadam se da će ovaj primjer popularizirati proučavanje arhivske građe kako bi doznali više o našoj povijesti i važnim ličnostima', rekla je autorica izložbe Iva Kurelac na otvaranju 6. srpnja.

Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković objasnio je je da je Faustova oporuka dio ostavštine obitelji Draganić Vrančić kao nasljednika obitelji Vrančić, te da ju je kao dio arhiva svoje obitelji, Vesna Draganić Vrus 2010. godine predala Državnom arhivu u Rijeci.

Oporuka, zajedno s mnogobrojnim dokumentima od velike povijesne važnosti koji svjedoče o odnosima između članova obitelji Vrančić te njihovom društvenom i ekonomskom životu, tvori fond obitelji Draganić Vrančić u Državnom arhivu u Rijeci.

'Riječ je o najvrjednijoj obiteljskoj pismohrani koja prelazi vrijednost lokalnih i nacionalnih okvira i nadam se da će izložba nakon Šibenika posjetiti i gradove izvan Hrvatske gdje bude postojao interes, primjerice tamo gdje je Faust živio. Nijedno stoljeće do 16. stoljeća nije Europi i svijetu dalo toliko velikih umova, a Faust je toliko svestran da je uistinu najrenesansniji čovjek na kraju renesanse', istaknuo je Crnković.

U ime domaćina okupljene su pozdravili i ravnatelj Muzeja Željko Krnčević te Bruno Brakus koji je surađivao na postavljanju izložbe.

U sklopu izložbe, uz oporuku Fausta Vrančića sastavljenu 12. lipnja 1615. godine, posjetitelji mogu vidjeti značajne spise iz fonda obitelji, poput korespondencije članova obitelji s raznim istaknutim suvremenicima, dokumente s prikazom rodoslovnog stabla obitelji Draganić Vrančić iz 1755. odnosno 1800., prevoditeljske zapise na hrvatskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku, dokumente koji se odnose na gospodarske odnose, imovinu i poslove obitelji na području Šibenika, Pirovca, Venecije, Beča, kao i druge spise važne za obitelj Draganić Vrančić i za povijest Šibenika.

Izložbu su organizirali Državni arhiv u Rijeci, Muzej grada Šibenika te Družba 'Braća Hrvatskog Zmaja', a u Muzeju grada Šibenika bit će otvorena do 13. kolovoza.