Ta gostujuća izložba Muzeja nauke i tehnike iz Beograda kronološki prati Tesline eksperimente, eksperimente ostalih znanstvenika koji su prethodili Teslinim otkrićima ili su ga potaknuli na njih, u nastojanju da objasni Teslin doprinos na polju bežičnog prijenosa.

Posjetitelji će moći vidjeti modele uređaja koje je Tesla koristio u prvim godinama rada, kao i eksponate koji ilustriraju razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, a izložba ostaje otvorena do 30. listopada.

'Za mene je očigledno da bežični prijenos energije, ukoliko ikada bude postignut, nije izum; to je umjetnost. Bellov telefon, Edisonov fonograf ili moj indukcioni motor su izumi, ali bežični prijenos energije je umjetnost koja zahtijeva kombinaciju velikog broja izuma', izjava je slavnog Nikole Tesle koju je najavi izložbe pridodao organizator.

Nikola Tesla je u razdoblju od 1901. do 1906. godine u laboratoriju na Long Islandu razvijao sustav utemeljen na svojim izumima, kojeg je nazvao 'Svjetski sistem bežičnog prijenosa'. Tehničke mogućnosti ovog sustava na početku 20. stoljeća postojale su samo kao znanstvena vizija. Svoj je sustav Tesla zasnovao na korištenju stojnih valova Zemlje. Danas se on temelji na žičnom i na bežičnom prijenosu energije kroz provodljivu atmosferu. Tek krajem 20. stoljeća Teslina vizija postala je stvarnost razvojem informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Godine 1904., u nastojanju da objasni mogućnosti „Svjetskog sistema“ u novinama je izašla brošura koja je odmah prozvana 'Upečatljivi Teslin manifest' ( 'A striking Tesla Manifesto') u kojoj Nikola Tesla u dvanaest točaka objašnjava mogućnosti novog sustava. Tih dvanaest točaka svojom aktualnošću te snagom vizije zapanjuju i danas, navodi se u najavi izložbe.