Istaknuta norveška književnica i scenaristica Maja Lunde gostovala je u ponedjeljak u Zagrebu, gdje je predstavila svoje romane ‘Povijest pčela’ i ‘Plavetnilo’, te govorila o svojoj literarnoj borbi za ekološko osvještavanje i budućnost bez kataklizmičkih posljedica nebrige o prirodi.

Knjige je objavila Naklada Ljevak, a prijevode potpisuje Anja Majnarić, koja je također sudjelovala u razgovoru s autoricom u Zagrebačkom plesnom centru (ZPC). Razgovor je moderirala novinarka Koraljka Kirinčić, koja je istaknula kako je Lunde istaknuto ime na norveškom književnom nebu, ‘autorica koja piše knjige o temama koje su zanimljive, uzbudljive i tiču nas se’.

‘Maja Lunde međunarodna je zvijezda norveške književnosti koja piše prilično uzbudljive romane koji čitatelja tjeraju da neprestano otvara nove stranice’, rekla je Kirinčić. U njima se bavi velikom temom klimatskih promjena, no oni se također tiču i obitelji - za njezine se likove možemo vezati, dodala je.

Na hrvatski su dosad prevedene tri knjige Maje Lunde: knjiga za djecu ‘Snježna sestra’ (2018., Naklada Ljevak, prijevod Željka Černok), te dva romana za odrasle iz njezine serije planirane kvadrilogije o klimatskim promjenama.

Prva je knjiga ‘Povijest pčela’ (2015.), roman o kolapsu pčelinjih zajednica, kojim je Lunde osvojila svijet. Knjiga joj je donijela prestižnu Nagradu norveških knjižara, što je ujedno i prvi nagrađeni debitantski roman u povijesti tog priznanja. Prevedena je na 35 jezika, a 2017. godine bila je najprodavanija knjiga u Njemačkoj.

Roman ‘Povijest pčela’ čine tri priče, smještene u tri različita vremenska razdoblja, u sredinu 19. stoljeća, u današnje vrijeme te u, kako je napomenula moderatorica, ‘ne toliko daleku budućnost, na kraj našeg tisućljeća, u Kinu’, a sve su tri priče vezane su uz uzgoj pčela.

Lunde je istaknula kako ju je na pisanje distopijskih priča s ekološkom potkom prvenstveno potaknuo jedan dokumentarni filmu u kojemu je bila riječ o kolapsu pčelinjih kolonija i važnosti pčela za ekološku ravnotežu.

‘Odmah sam znala da želim napisati tu knjigu. Prvenstveno jer mi je to bilo vrlo intrigantno – tema mi je bila izuzetno zanimljiva. S jedne strane, fascinirao me život unutar košnica, a istodobno me zaista uplašio taj scenarij pčelinjeg izumiranja’, rekla je autorica.

Roman ‘Plavetnilo’ (2017.) drugi je dio njezina četverodijelnog ciklusa o temeljnim egzistencijalnim temama s kojima se suočava suvremeni svijet.

‘U toj knjizi problem je taj što više nema pitke vode. Dio radnje odvija se u sadašnjosti na zapadu Norveške, gdje se nalaze svi slavni fjordovi, rijeke, slapovi, redom najposjećenija turistička odredišta. Svi su oni ugurani u cijevi da bi se koristili za proizvodnju struje u hidroelektranama’, rekla je Kirinčić. Tu se vidi i jedan od paradoksa modernoga doba, a to je da je naš toliko željeni napredak upravo ono što bi nas na kraju moglo dokrajčiti, napomenula je.

Autorica je kazala da je to jedan od paradoksa o kojima često razmišlja dok piše, a dijelom je to i razlog zašto ju toliko zanima tema odnosa roditelja i djece. Roditelji imaju instinktivan poriv brinuti se za djecu i dati im najviše što mogu - kao roditeljima cilj nam je dati svojoj djeci bolju budućnost, kazala je. ‘Danas je, barem u Norveškoj, bolja budućnost – budućnost s manje stvari, manje materijalnoga, s čistim zrakom i manje zagađenja. To je ono što nam doista treba - ne trebaju nam novi mobitel i hrpe božićnih poklona’, rekla je Lunde.

Priča o klimatskim izbjeglicama

‘Plavetnilo’ čine dvije priče, od kojih se jedna odvija u sadašnjosti a njezina je junakinja 67-godišnjakinja koja plovi brodom preko oceana, od Norveške do Francuske, pokušavajući doći do svoje ljubavi iz mladosti. Druga se događa sredinom 21. stoljeća a glavni je junak David koji živi u ratom i sušom poharanoj Francuskoj, usred sukoba između sjevera i juga Europe, ponajviše generirana nestankom vode.

‘Istražujući za tu knjigu razgovarala sam s brojnim stručnjacima za vodu i proučila brojne podatke. Tako da je scenarij koji opisujem nešto što bi se zaista moglo dogoditi ne zaustavimo li globalno zagrijavanje. To su sve činjenice’, istaknula je autorica. Njezina priča također je i priča o tzv. klimatskim izbjeglicama, upozorenje na to što će se dogoditi kad se Europa podijeli, ‘kada se sjever neće brinuti o jugu i kad se zatvore granice’, ali i ‘priča o tome što nikako ne bismo trebali činiti, jer kada izgubimo empatiju, zaboravimo se brinuti jedni o drugima, a to je jedna od važnih tema za budućnost’.

‘Plavetnilo’ je, kako je rekla, ‘možda knjiga u kojoj ima manje nade nego u 'Povijesti pčela', mada to ipak ovisi o čitatelju’, dok je treći roman iz serijala, koji će u Hrvatskoj izaći sljedeće godine, najavila kao ‘još mračniji’. Treća će se knjiga baviti ugroženim životinjskim vrstama, a četvrta će biti o sjemenju i biljkama.

Svatko od nas mora poduzeti mikro-promjene u osobnom ponašanju, promijeniti svoje navike, živjeti zelenije, smatra autorica, jer ‘jednom kada to učinimo, shvatit ćemo da to uopće nije toliko teško izvedivo kako se na prvi pogled čini’. ‘Sve više bismo trebali razmišljati o košnici umjesto o nama samima. Kad bismo svi počeli raditi za košnicu, za planet, a ne samo za sebe, stvari bi izgledale puno drugačije nego što izgledaju danas’, poručila je.

Maja Lunde (1975.) jedna je od najprominentnijih norveških autorica na međunarodnoj književnoj sceni. Napisala je još desetak knjiga za djecu i mlade, a piše i scenarije za norvešku televiziju. Njezina knjiga ‘Povijest pčela’ uskoro će biti ekranizirana kao televizijska serija, a autorica upravo piše scenarij za film po knjizi ‘Snježna sestra’.