Zbog optužbi za sukob interesa na račun sada već bivše ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, Državno odvjetništvo u ime države zatražilo je povrat 1,2 milijuna kuna za financiranje časopisa Zarez u 2012. i 2013. godini. U obranu Zareza podignule su se brojne organizacije i pojedinci ukazujući na značaj jednog od posljednjih časopisa za kulturu
U svom dugom vijeku izlaženja, jedan od posljednjih listova za kulturu ujedno je i posljednji iz pedesetogodišnje tradicije novina koje su otvarale prostor mladim autorima koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream. Tradicija je to koja je počela s Omladinskim tjednikom, nastavila se Studentskim listom, Poletom te u novije doba Feral Tribunom i Arkzinom. Potpisnici otvorenog pisma nadaju se da ta tradicija Zarezom neće i završiti.
Boreći se i sam iz godine u godinu s problemima osnovnog preživljavanja, Zarez je davao prostor nebrojenim grupama, inicijativama, organizacijama, pokretima i manifestacijama koje su često bile medijski gotovo nevidljive. Skoro nijedan oglas za festival, radionicu ili promociju Zarez nije naplaćivao znajući da oni koje promovira rade u podjednako nezavidnim uvjetima.
U pismu se podsjeća i na nekoliko činjenica koje se u medijskom izvještavanju o tom slučaju uporno, tendenciozno i maliciozno prešućuju, vjerojatno zato što se ne uklapaju u standardne senzacionalističke konstrukcije o krađi, korupciji i parazitiranju na državnom budžetu.
Tako časopis već godinama posluje jedva držeći glavu iznad vode pa je stoga suvlasništvo u Zarezu prije svega suvlasništvo u dugovima i u besplatno doniranom radu redakcije i brojnih autora. Pokrivaju se tek osnovni troškovi koji se u prvom redu svode na troškove računovodstva i tiskanja. Prošlog četvrtka, 27. ožujka 2015., nakon 16 kontinuiranih godina i 404. broja, ostvario se i najgori scenarij na koji je redakcija Zareza višestruko upozoravala na svojim stranicama te se časopis prvi put nije pojavio na kioscima. Unatoč tome što su u siječnju ove godine napokon uspjeli podmiriti cjelokupan dug tiskari Slobodne Dalmacije, za financiranje sljedećih otisnutih brojeva opet nije bilo sredstava. Još jedne novine upisale su se tako u popis poslovnih partnera s kojima je rizik poslovanja postao prevelik.
Među potpisnicima su pisma organizacije poput Udruge Art & Music, Bacača sjenki, Bad.co, Centar za ženske studije, Hrvatski P.E.N. Centar, Le Monde diplomatique, Lupiga, Multimedijalni institut, Pravo na grad, Subversive Festival, Zagreb Pride te pojedinci Dalibor Matanić, Danka Derifaj, Elizabeta Gojan, Helena Puljiz, Marko Pogačar, Nataša Škaričić, Predrag Lucić, Roman Simić, Sanja Sarnavka, Sergej Pristaš, Srećko Horvat, Viktor Ivančić, Vilim Matula...
