U novozagrebačkoj četvrti Siget službeno je otvoren treći po redu Muzej ulične umjetnosti nazvan MUU u SIGETUU. Okupljeni znatiželjnici radoznalo su razgledavali što je pomno odabrana grupa ponajboljih domaćih i stranih umjetnika ostavila u zalog Sigećanima i gradu Zagrebu koji zahvaljujući akcijama MUUZEJA zauzima sve važnije mjesto na europskoj mapi street arta te se polako predstavlja svijetu.

Siget je posjetilo nekoliko iznimno važnih svjetskih uličnih umjetnika među kojima se izdvaja apsolutna zvijezda svjetskog street arta, Španjolac ESCIF, koji je u Sigetu ostavio jedan u nizu svojih politički intoniranih crteža – kapitalističku čizmu koja gazi.

Čini se da su radovi belgijskog kipara Isaaca Cordala i talijanskog dizajnera i ilustratora Agostina Iacurcia osvojili najviše simpatija. Cordal je oduševio svojim karakterističnim minijaturnim ljudskim figurama smještenim u prostor na najmanje očekivanim mjestima – u pukotinama garažnih zidova, na vrhovima zgrada te ovjekovječenim na crno bijelom crtežu koji predstavlja njihov dolazak u Siget – balonom. Augustinov veliki mural prikazuje slikovitog i pomalo smiješnog glazbenika – trubača koji pozdravlja prolaznike u Aleji pomoraca, dok se veseli crteži britanskog umjetnika Malarkyja protežu duž cijelog Sigeta.

Domaće i regionalne snage street arta dostojno su predstavljene s nekoliko spektakularnih murala. Emir Šehanović ESH, poznat po muralu s crno bijelim tigar-ćilimom u Dugavama, ove je godine ostao vjeran prikazu lokalnih specifičnosti pa tako crtež crno bijelog konja krasi šareni bosanskohercegovački ćilim. Srpska umjetnica EMAEMAEMA radila je na zajedničkom, koloristički ekspresivnom i povećem muralu sa Sretnim Borom, dok su se riječki predstavnici street arta, Ninja Tiger i Pekmezmed, upisali u sigetske zidove karakterističnim crtežima – Ninja Tiget sirovim stripovskim motivima, a Pekmezmed dopadljivim zmijolikim letećim bićima.

Prava je fešta uslijedila ispred zgrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika kada je ispod specijalno za tu priliku postavljenih svjetala u punom sjaju zasjala divovska skulptura robota, rad britanskog umjetničkog kolektiva ROBOTS koji je pet članova dva tjedna marljivo iz(g)rađivalo od drvnog otpada dobivenog iz lokalne tvornice za preradu drveta DIN Novoselec.

Skulptura će na zgradi HDLU-a ostati do kraja ove godine kao podsjetnik na važnost reciklaže i brigu o prirodnim resursima. Robots su samo prvi u nizu planiranih umjetničkih projekata na temu reciklaže koje ravnateljice HDLU-a i MUU-a, Gaella Gottwald i Ivana Vukšić žele realizirati u Zagrebu u naredne tri godine.

Paralelno s akcijom u Sigetu i robotskom rabotom na zgradi HDLU-a, grupa ponajboljih hrvatskih mladih umjetnika djeluje po cijelome Zagrebu u sklopu projekta LICE S PLAKATA.

Stipan Tadić, Miron Milić, OKO, Vanja Trobić, Jelena Bando te dvojac koji djeluje pod imenom Artuditu po nekoliko zagrebačkih stambenih četvrti crtaju svoje autoportrete kao komentar na paradoksalnu situaciju uzurpacije javnog prostora (pre)velikim brojem reklamnih plakata, billboarda koji nerijetko zauzimaju gotovo svaki vidljivi zid stambenih zgrada i općenito zauzimaju veliki medijski prostor te se bave temama i osobama koje nisu ni od kakvog značaja za javno dobro dok je taj isti prostor gotovo nemoguće dobiti za predstavljanje radova mladih i talentiranih umjetnika.

Za sada je zgotovljen autoportret Mirona Milića koji se nalazi u četvrti Susedgrad, dok će se ostali autoportreti moći u narednim danima vidjeti u četvrtima Črnomerec, Trešnjevka, Ribnjak, Maksimir i Peščenica.