Austrijski Die Presse istražio je zbog čega su umjetnice i dalje manje zastupljene na tržištu slika te zbog čega su multimilijunske cijene slika i dalje rezervirane isključivo za muškarce
Poznati njemački slikar Gerhard Richter može se pohvaliti time da se njegove slike prodaju za milijune eura te da nosi titulu najskupljeg živućeg umjetnika. Jednako ugledna je i njegova austrijska kolegica Maria Lassnig, no kada je riječ o cijenama koje njezine slike postižu na aukcijama, Lassnig može zasad samo sanjati o Richterovim milijunima. Primjerice, jedna Richterova slika prodana je za čak 29 milijuna eura, a po vrtoglavim se cijenama prodaju i djela Jeffa Koonsa i Damiena Hirsta. Maria Lassnig je uspjela na aukciji 2007. prodati sliku za rekordnih 292 tisuće eura, što zasigurno nije mali novac, no daleko je od Richterovih milijuna.
Austrijski dnevnik Die Presse zato se zapitao zbog čega su slikarice i umjetnice i dalje u lošijem položaju u odnosu na svoje muške kolege kada je riječ o međunarodnom tržištu umjetnina. Iznimne cijene znaju postići djela japanske umjetnice Yayoi Kusama, čija je jedna slika prodana za 5,8 milijuna eura.
Napominje se kako je još uvijek premalo žena u slikarstvu, pa je tako na nedavnoj aukciji suvremene umjetnosti u bečkom muzeju Dorotheum od 264 djela samo njih 13 bilo od autorica. Naravno da se na tržištu umjetnina ne mogu uvesti ženske kvote, no indikativna je aktualna situacija podzastupljenosti umjetnica, ističe Die Presse. U članku se ističe kako na umjetničkim akademijama diljem svijeta studira otprilike jednak broj muškaraca i žena, no da su u međunarodnom galerijskom programu umjetnice zastupljene s maksimalno trećinom izložbi i radova.
'Nitko ne želi otvoreno govoriti zašto se umjetnice teže probijaju na umjetničkom tržištu. Vjerojatno jer je to stvar sistema', konstatira Die Presse.