Odluke Stručnog povjerenstva za nagrade, u kojemu su bili Branka Cvitković, Magdalena Lupi Alvir i Mario Kovač, objavljene su i obrazložene u srijedu na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture, koje ih od 1991. dodjeljuje s ciljem poticanja hrvatskog dramskog stvaralaštva.　

Po riječima Branke Cvitković, predsjednice Povjerenstva, likovi bezimenih muškaraca u prvonagrađenoj drami, svedeni na brojke, preuzimaju uloge majki, žena, radnica pri čemu autorica vješto uspijeva na zapasti u banalnost. "Kroz krajnje nepretenciozan način gradi vješto istkanu, dinamičnu dramu neočekivanog obrata na kraju, nudeći ujedno pomaknutu kazališnu repliku na aktualnu rodnu problematiku, stvarajući kazališno intrigantan i uprizorljivo izazovan dramski tekst", ustvrdila je.

Stručno povjerenstvo smatra da se ta drama izdvojila svojom "nekonvencionalnošću, originalnošću, neobičnim pristupom temi, lucidnim humorom i pronicljivim ironijski odmakom te se čita gotovo u dahu".　

Drugu nagradu osvojila je Vedrana Vrhovnik za "Snijeg" - "dramu intimnih ispovijesti raspadajućih obitelji u čijem je fokusu tema (ne)ostvarenog vlastitog potomstva", kroz koju se prelamaju i brojne društvene nedoumice i nedorečenosti u vezi obiteljskog zakona.　

"Kroz igru razotkrivanja prešućivanih, uvijek bolnih istina i nemogućnosti realizacija vlastitih želja u kojima su izgubljeni njezini protagonisti, Snijeg donosi čitavu paletu slojevitih, odlično ispisanih dramskih karaktera, dobro riješenih dramskih situacija i završetka koji je zapravo samo nastavak, odnosno početak novih intimnih snježnih zapuha", obrazloženo je.　

Treću nagradu ravnopravno dijele Elvis Bošnjak za dramu "Usidrene" i Dino Pešut za trilogiju "Olympia stadion".　

Bošnjak je nagrađen za tekst u kojem snažno portretira ženske likove, a koji je "prožet nekom iskonskom, divljom otočkom ljepotom, no istovremeno i surovošću života njezinih žitelja čija su sidra nepovratno zapela na njegovom morskom dnu".　

Pešutova trilogija problematizira nasilje u različitim oblicima - u prvom dijelu, "Erinije, djevojčice očaja" to je suvremeno nasilje, od cyberbullinga do seksualnog zlostavljanja među mladima, u drugom, "Pitija - diktatura očaja" s apokaliptičnog berlinskog partyja razularena Pitija donosi mračna proročanstva za stari kontinent, a u trećem "Xoxo, očaj" autor se razračunava sa samim sobom, svojim likovima i sredinom u kojoj bezuspješno pokušava preživjeti od svog rada.　

Stručno povjerenstvo kaže kako se ove godine kao dominantna nametnula rodna tematika - sve četiri nagrađene drame se izravno ili periferno njome bave, smještajući ju najčešće u okrilje (dis)funkcionalnih obitelji.

Nagrađeni odabrani između 62 prijavljena teksta

"Na Javni poziv za Nagradu Marin Držić za prošlu godinu prijavila su se pod šiframa 62 dramska teksta iz cijele Hrvatske, pa čak i dijaspore, a brojčano su dominirali autori iz Dalmacije", rekla je pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, istaknuvši kako ona ima osobitu važnost jer pridonosi razvoju i poticanju hrvatskog dramskog pisma i scenskih uprizorenja dramskih djela, kao vrijedna sastavnica hrvatskog kulturnog identiteta i umjetničkog stvaralaštva.

Ocijenila je kako su kontinuiranom dodjelom te nagrade ostvareni važni pomaci, postignuta je veća vidljivost hrvatskog dramskog pisma, nagrađeni su mnogi mladi i neafirmirani autori, kao i već istaknuti dramski pisci.　

Hraste Sočo je izrazila nadu da će kazališta iskoristiti priliku da uprizore nagrađena djela, s obzirom da postoji potpora Ministarstva kulture za postavljanje nagrađenih dramskih tekstova na kazališnu scenu čime se, napomenula je, omogućuje trajna dostupnost nagrađenih djela.

Prva nagrada iznosti 40 tisuća kuna, druga 30 tisuća, a treća 20 tisuća kuna. Kazališta za uprizorenje prvonagrađene drame dobivaju 50 tisuća kuna, drugonagrađene 30 tisuća kuna, a trećenagrađene po 15 tisuća kuna.

Svečana dodjela nagrada tradicionalno će se održati 21. travnja, na otvorenju Festivala hrvatske drame "Marulićevi dani" u Splitu.

Povjerenstvo je preporučilo i ukazalo na još pet naslova koji zaslužuju da ih se iščita kao potencijalna uprizorenja "Aleks" Bojana Brajčića, "Radiona" Marije Dukić, "Venecijanski meštar u zatvoru ili pržunu" Sanje Ivić, "Polarna tuga" Kristine Kegljen i "Marta i sedam strahova" Ivane Vuković.