"The Game" proslavljenog talijanskog pisca Alessandra Baricca – autora uspješnica "Svila" i "Ocean more" – britka je esejistička analiza i istovremeno kontemplacija koja, iz perspektive tehničkom napretku sklonog pripadnika boomerske generacije, propituje sveobuhvatne, upravo tektonske dosege digitalne revolucije u čijoj epohi živimo. Baricco se, sistematično, minuciozno i svima dostupnim jezikom, prihvatio "arheološke", umnogome i forenzičke rekonstrukcije uzroka, tijeka i razvoja promjene koju smatra ključnom za redefiniciju suvremenog pojma čovjeka.

Ovaj je esej pisan istovremeno kao priča: dinamičan, obratima bogat no konzekventan narativ čiji smo glavni junak mi sami, ono što smo – od ne tako davnog vremena kada je promjenu predvodila šačica supkulturnih čudaka, a reprezentirala je primitivna grafika igrice Space Invaders – postali ili upravo postajemo, a da toga nismo ni svjesni.

Knjigu je prevela Snježana Husić.

Kanonsko djelo nizozemske književnosti 20. stoljeća

Roman "Nema više sna" (1966.) Willema Frederika Hermansa kanonsko je djelo nizozemske književnosti 20. stoljeća. Uz monumentalni (anti)ratni klasik "Damoklova mračna komora", to je drugi roman ovog književnog velikana preveden na hrvatski jezik.

Nizozemski student geologije Alfred Issendorf s trojicom norveških kolega odlazi na ekspediciju u najsjeverniju norvešku regiju Finnmark kako bi potvrdio hipotezu da su tamošnji krateri nastali od udara meteorita. Alfred je opsjednut mišlju da će doći do velikog znanstvenog otkrića kojim će impresionirati svijet, no nesiguran, neiskusan i jedva dorastao izazovima u arktičkoj divljini u svemu vidi tajnu zavjeru protiv svoga znanstvenog rada te sumnja u sve i svakoga osim u samoga sebe. Smrznut i mučen nesanicom, on postaje sve očajniji i paranoičniji pod ponoćnim Suncem, sve dok ne donese jednu katastrofalnu odluku…

U spoju putopisa, crne komedije i tragedije Hermans progovara o psihologiji nesigurnosti i taštine, temi gubitka i zamagljivanja identiteta. Opisi dramatične arktičke atmosfere, na rubu realnog i surealnog, popraćeni su razmišljanjima i raspravama o mnogim moralnim i filozofskim temama: o "velikim i malim zemljama i jezicima", ulozi znanosti, smislu i besmislu, Bogu i čovjeku.

"Nema više sna" slojevit je i velik roman: uzbudljiva priča o preživljavanju u divljini, psihološki narativ o mladom znanstveniku koji želi nadmašiti očeva postignuća i zadiviti majku te naposljetku roman s filozofskom potkom koji dovodi do zaključka da jednostavno ne možemo i nikad nećemo moći shvatiti ono najvažnije: fundamentalni misterij života.

Roman je preveo Radovan Lučić.

Fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu

U svojem novom djelu "Svijet po fizici" kvantni fizičar Jim Al-Khalili pruža fascinantan uvid u otkrića fizike o našemu svijetu. Bacajući novo svjetlo na duboke spoznaje suvremene fizike, Al-Khalili nam približava ono što nam ova silno važna znanost govori o svemiru i prirodi same stvarnosti.

"Svijet po fizici" počinje s temeljnim pojmovima kao što su prostor, vrijeme, energija i materija, a potom opisuje tri stupa moderne fizike – kvantnu teoriju, relativnost i termodinamiku – pokazujući nam kako tek njihovim spajanjem možemo spoznati svijet, svemir i stvarnost.

Knjigu je preveo Dario Hrupec.

Dobitnik Nagrade Europske unije za književnost

Svaki kontinent ima svoju književnost, mitove i sjećanja iz kojih nastaju priče – Antarktika nije iznimka, tvrdi suvremeni talijanski pisac Daniele Del Giudice u svojem djelu "Pomični horizont", dobitniku Nagrade Europske unije za književnost. Posjete tom najjužnijem dijelu Zemlje – i one stvarne i one izmaštane, on bilježi pomnošću kroničara i srcem pisca, ispreplećući svoje putovanje Antarktikom u doba pada Berlinskog zida sa zapisima istraživača s kraja 19. stoljeća, posljednjim pravim i velikim pustolovnim pričama, koje su uz povijesnu važnost nadahnute snažnom strastvenošću i tajnovitošću. Pomični horizont, žanrovski i roman i putopis i kronika, dirljiva je oda snazi prirode surovih ledenih prostranstava koja već više od stotinu godina gube bitku s napretkom čovječanstva. Antarktika Danielea Del Giudicea tako postaje veliko i tužno zrcalo suvremenoga svijeta, no njezina nestvarna ljepota zavodi nas i mami u polarna prostranstva stopama pustolova, moreplovaca i ledolomaca.

Knjigu je prevela Snježana Husić.

Distopijski roman o ustanovi za ostarjele samce

Distopijski roman švedske autorice Ninni Holmqvist zamišlja društvo u kojem se žene starije od pedeset i muškarce od šezdeset godina, koji su samci, bez djece i rade u neisplativim granama industrije, šalje u zajednicu "nepotrebnih" stanovnika zvanu "Ustanova". Svi oni dobivaju raskošne stanove smještene među prekrasnim vrtovima i imaju besplatan pristup najrazličitijim uslugama: hrane se gurmanskim jelima, odlaze na zabave, masaže i u saune. To je naizgled idilično mjesto, ali postoji kvaka: stanovnici – znani kao "nepotrebni" – moraju sudjelovati u različitim medicinskim eksperimentima i donirati svoje organe "potrebnima", jedan po jedan, sve do završne donacije. Kada Dorrit Weger stigne u Ustanovu, pomirena je sa sudbinom. No jedan susret s "nepotrebnim" kolegom piscem sve će promijeniti.

Ovo je roman o mirenju sa životom i nenadanoj ljubavi, o boli i suosjećanju, ali i okrutnosti društva prerušenoj u brigu o svojim stanovnicima, sve u skladu sa zakonima "demokracije" i kapitala. Jezik Ninne Holmqvist jednostavan je, katkad poetičan, katkad klinički precizan i činjeničan dok dočarava raskoš, automatizam i okrutnost tog, ne tako nemogućeg svijeta. Ovaj istodobno zastrašujući i dirljiv roman, u kojem odjekuju brojna djela distopijske fikcije, postavlja važna pitanja o vrijednosti i smislu ljudskog života. Knjiga je to koja ne može ne izazvati rasprave.

Roman je prevela Željka Černok.

'Život s maskom' iznova potvrđuje da je Šodan poseban pjesnik

Život od nas uglavnom zahtijeva rukavice – ili bar tananu maglu preko očiju šarene i sive svakodnevnice, a zapis velikog pjesnika od davnina upozorava kako je poezija pepeo koji vatra tog istog života za sobom ostavlja. I dok vrlina nosi veo, a porok masku, Damir Šodan svojim pisanjem beskompromisno odbija svaku krinku. On talent i vještinu izdiže iznad svega što je radio u prošlosti – jer pred sobom ipak imamo rukopis koji je stvaran za najdraže što iza nas ostaju – i nudi nam svoj svijet kozmopolita na dlanu i na kino platnu, na raznim vrpcama i na pločama, istkan i brušen ulicom, katedrom, kredom i kamenom, jednako kao i neodoljivim humorom Mediterana. Šodan je naprosto poseban pjesnik. S njim se, bez dvojbe, "iz mrtvog neba, u živa rebra", isplati zaputiti u Juárez, kao i na mnoga druga mjesta, a ovo njegova knjiga "Život s maskom" to iznova potvrđuje.

Nova zbirka Branislava Glumca

Branislav Glumac u novoj zbirci povezuje visokomimetski i niskomimetski modus, spaja metafizičko, esencijalno s tzv. banalijama svakodnevnog života, s tijelom i njegovim potrebama. Pritom je iznimno ironičan, često i autoironičan u toj svojevrsnoj rekapitulaciji vlastita života. Duhovitost i uz nju sjetna nota, stvaraju poseban vid poezije koja ne štedi ni samog autora, već ga ogoljuje u svakom dijelu, emotivnom, duhovnom, tjelesnom. O snu i stvarnosti, o samoći, strahu i ljubavi, o svemu tome piše Glumac u dirljivoj knjizi "Jesen sobne biljke", nesvakidašnjem pjesničkom sumiranju, pokazujući kako je bar jezik neuništiv, netvaran i kao takav najbolje čuva sve naše tragove, uspomene, sjećanja, zanose, deziluzije.

Novi roman Marine Šur Puhlovski 'Virus, potres, brak'

Novi roman Marine Šur Puhlovski "Virus, potres, brak" nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj ("Nesanica", "Ljubav", "Igrač", "Divljakuša", "Zbogom djevojčice"), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je "institucija" žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja.

Početak nas vraća u 1976. godinu kad se junaci upoznaju, i potom detaljno prati razvoj tog odnosa, djelomice u ich-formi, djelomice u trećem licu jednine, jer junakinja sebe promatra i kao lik. Tako je roman, iako vrlo živ, prepun događanja, ujedno i veliki esej o gotovo pola stoljeća života u Zagrebu, obuhvaćajući i vrijeme Jugoslavije na izmaku, ratno i poratno vrijeme, sve do naših dana. Glavna je junakinja spisateljica, intelektualka, kao i većina drugih likova romana, pa je riječ i o ljubavnom, i o obiteljskom, i o društvenom, i o filozofskom romanu, koji zadire u brojne fenomene života, u stalnom nastojanju da im domisli razlog i smisao. Majstorski napisan, kompleksan, pronicljiv, a opet brz i lako čitljiv, roman Virus, potres, brak prva je knjiga planirane velike romaneskne freske, u kojoj Marina Šur Puhlovski na 900 stranica (u tri knjige), prateći intiman život Sofije Kralj, daje sveobuhvatan pogled na jedno vrijeme i društvo, kao i na svu složenost, važnost i krhkost naših intimnih odnosa za koje se tako grčevito vežemo i na kojima gradimo svoje živote.

Mračni filozofsko-sociološki krimić Gorana Gerovca

U malom hrvatskom gradu ubijen je svećenik. Čini se da je povod za ubojstvo osveta, no izvedeno je na ritualni način, a vrlo brzo otkriva se I glavni osumnjičeni. Međutim, istraga koju roman prati kroz prva 24 sata nailazi na brojne teško povezive detalje koji dovode u pitanje ono što se u prvi mah činilo očiglednim. Kako se razvija, uključuje sve više aktera čiji su interesi na razne načine isprepleteni, njihovi financijski, politički, mistični ili erotski odnosi odvode priču u niz paralelnih rukavaca. Pritom se sve vrtloži oko onih koje obično nazivamo "stupovima društva", a zajedničko im je da osim javnih imaju i niz tajnih obrazina koje navlače i koriste ovisno o prilici i potrebi. Novi roman Gorana Gerovca "Satanaelovo evanđelje" mračni je filozofsko-sociološki krimić u kojem je dan precizan presjek hrvatskog društva. Slika, nažalost, nije nimalo lijepa. Gerovac vrlo uvjerljivo pokazuje krhkost društvenih struktura, te je zapravo pravo pitanje koje roman postavlja – ima li uopće nevinih ako se masovno kolaborira s korumpiranim sustavom ili se na njega šutke pristaje.

'Čerečenje', novi roman redatelja i književnika Dejana Šoraka

Nakon 15 godina dubrovačkoj plemkinji Pavi Orsuli vratit će se pamćenje i ona će ponovno doći u svoj Grad, ali tamo više ništa neće biti isto: izborni Knez, Wu Tsang Li upravo je ponudio Zagrebu, prijestolnici novoosnovanog Hrvatskog Kraljevstva, koncesiju na 100 godina za Dubrovačku Republiku. Prihvati li ulogu prve veleposlanice, Pave bi mogla kod Sjedinjenih Europskih Država spriječiti javno čerečenje koje se spektakularno priprema uz fiš-paprikaš u Andrijevcima, u Slavoniji koju kontroliraju plaćeničke vojske korporacija s kojima se sukobljavaju lokalne milicije domicilnog stanovništva.

No, sve je to samo politički okvir unutar kojega će se na pozornici Dubrovačkih ljetnih igara na Lovrijencu postavljati "Hamlet". Opisujući pripreme za predstavu, ocrtavajući uloge, likove i karaktere sa snažnim erotskim i emocionalnim nabojem, Dejan Šorak će nas podsjetiti da nije samo filmski, nego i kazališni režiser, znalac i naravno, sjajan pisac.