"Predstavit ćemo izbor instrumenata koji prikazuju razvoj i napredak astronomije. Posebnu pozornost posvetit ćemo teleskopu Galileo", rekao je Tommaso Maccacaro, predsjednik Nacionalnog instituta za astrofiziku.

Teleskop, kojim se Galieo prvi put poslužio 1609. za promatranje zvijezda, a što se smatra rođenjem moderne astronomije, izrađen je od finih drvenih letvica povezanim kožom u koji su ugrađene dvije leće.

Original se čuva u muzeju u Firenzi, a na izložbi je predstavljena kopija instrumenta koji dvadesetak puta uvećava sliku.

Velika izložba, koja se otvara 15. listopada, posvećena je teleskopima, od rudimentarnog kakvim se koristio Galileo do velikih i kompliciranih teleskopa iz opservatorija 19. stoljeća.

Mnogobrojne izložene knjige i spisi iz 16. stoljeća te dva velika nebeska (zvjezdana) globusa, jedan iz 1567. i drugih iz 1696., prikazuju astronomska znanja iz tih razdoblja.

Protiv Galileja Inkvizija je vodila dug sudski proces i osudila ga 1633., da se odrekne svog učenja o heliocentričnom sustavu što je on i učinio u strahu da ga ne snađe lomača ili tamnica, ali je proveo ostatak života u kućnom pritvoru.

Njegova su djela bila zabranjena.

Vatikan je priznao svoju pogrešku prema Galileju, a papa Ivano Pavao II. odao mu je počast 1992.