Nagradu je popratila i retrospektiva Mimičine filmografije i retrospektiva klasika hrvatske kinematografije, a događaj je organiziran kao dio Festivala hrvatske kulture u Francuskoj Croatie, la voici!) ostvaren u suradnji Francuske kinoteke, Međunarodnog filmskog festivala u Amiensu, Hrvatske kinoteke, Zagreb filma i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Mimica je tijekom prihvaćanja nagrade održao govor, koji navodimo u cijelosti:

'Nekad davno, u mladosti, tražeći terene za snimanje, naišao sam u Dalmatinskoj zagori - hrvatskoj pokrajini vrlo sličnoj francuskoj Provansi - na staru kamenu kuću s otvorenim ognjištem na kojemu više nije bilo vatre, jer je u selo bila uvedena elektrika. Ono što me se duboko dojmilo i što sam upamtio za cijeli život bilo je da je na crnom čađavom kaminu umjesto ognja stajao televizor.

Nekad su ljudi okupljeni oko otvorenog ognja grijali ne samo tijelo, nego i dušu lijepim i strašnim pričama. Plameni jezici, te čudesne slike u pokretu i igra sjene na zidu, poticali su ljudsku maštu. Uz vatru su nastale najljepše legende čovječanstva koje čine temelje naše civilizacije. Danas se ljudi okupljaju oko televizora i filmskih ekrana, a naša je dužnost da odgovaramo izazovu te nove vatre, novog svjetla, naše potrebe za slikom u pokretu koju su u nama i za nas prije više od jednog stoljeća otkrili braća Lumiere, svjetlonoše.

Krize su oduvijek bile dio stvaralaštva, a tako je i u ovom našem poslu. Danas, na primjer, na televiziji umjesto čarolije živih i filmskih slika dominira rutina 'govorećih glava'. Ali mi ipak nemamo pravo sumnjati u nadmoć i pobjedu ljudske kreativnosti i znanja. Pogotovo ne ovdje, u neposrednoj blizini jedne veličanstvene katedrale podignute ljudskim rukama, usprkos svemu'.

Nakon dodjele uslijedila je projekcija dvaju Mimičinih filmova: kratkometražnog animiranog 'Inspektor se vratio kući' (1959) i dugometražnog 'Događaja' (1969).

U čast Mimici prikazuje se retrospektiva njegovih dugometražnih i kratkometražnih radova, a u paralelnom je programu organiziran i program klasika hrvatske kinematografije, o čemu je umjetnički ravnatelj festivala Fabien Gaffez rekao: 'To je bilo nevjerojatno putovanje kroz 50 godina kinematografije koja se događala odmah pokraj nas, a koju nismo zamjećivali. Otrgli smo zaboravu remek-djela'.

Program je ostvaren u suradnji s Francuskom kinotekom (Cinémathèque française), a u njemu će biti prikazana kanonska djela autora kao što su Krešo Golik, Branko Bauer, Zvonimir Berković, Veljko Bulajić, Nikola Tanhofer, Krsto Papić i drugi. Kao neizostavan dio povijesti hrvatske kinematografije posebnim će programom podijeljenim u pet dijelova biti predstavljeni i klasici Zagrebačke škole crtanog filma