Ako se želite baviti novinarstvom u kulturi i imate manje od 35 godina, Kulturpunktova novinarska školica pravo je mjesto za vas. U proteklih 15 godina ovaj je program ponudio dodatno obrazovanje i korisne alate brojnim mladim novinarima, ali i prvu pravu priliku za mentorski rad i objavu ozbiljnih tekstova. Ovogodišnja novost je da, uz standardni offline program, Školica prima 15 polaznika u paralelni online program, što će olakšati sudjelovanje potencijalnim polaznicima koji ne stanuju u Zagrebu. Novinarske radionice vodit će Barbara Matejčić, a predavači će biti Irena Borić i Miona Muštra (vizualne umjetničke prakse), Agata Juniku, Igor Ružić i Iva Nerina Sibila (izvedbene umjetničke prakse), Nebojša Slijepčević i Višnja Pentić (dokumentarni film), Antonio Poščić (suvremena glazba), Klara Berdais (audioprodukcija novinarskih radova, fakultativno) te Matija Mrakovčić i Ivana Pejić (kulturne i medijske politike), koje su odgovorile na naša pitanja. Zanimalo nas je što ih je potaknulo da pokrenu Školicu, što nude svojim polaznicima, koliko je teško bilo održati portal relevantnim, kako je nastala udruga Kurziv i kako vide stanje našeg novinarstva u kulturi.

Kulturpunktova novinarska školica slavi 15. godišnjicu. Što vas je potaknulo da je pokrenete?

Školica je pokrenuta u trenutku u kojem je nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj bila u punom zamahu, ljudi su se umrežavali, suradnje se protezale i izvan granica države, organizirala su se zanimljiva i važna događanja, mijenjale se politike, javni prostor se tematizirao, zajednička dobra ulazila u fokus... Istovremeno se, nestajanjem kulturnih rubrika i časopisa iz mainstreama, razvijala scena neprofitnih medija čiji su fokusi bili na alternativnom, manjinskom, eksperimentalnom. Uskoro postaje jasno da o svim tim procesima nema tko pisati, bilježiti ih, pratiti i kontekstualizirati. Ljudi su završavali filozofske fakultete, novinarstva i slično, no nitko ih nije učio o suvremenoj kulturi i umjetnosti, kamoli da su razvijali vještine pristupa tim praksama, njihove analize ili refleksije. Udruga Kurziv preuzima portal Kulturpunkt.hr i istovremeno nastaje ideja o obuhvatnom, jednosemestralnom i besplatnom programu za mlade autore koji će pratiti događanja na nezavisnoj sceni i pisati za portal. Danas, 15 godina kasnije, brojimo preko 200 polaznika programa, od kojih četvrtina još uvijek surađuje s udrugom, a četvrtina nakon završenog programa nalazi angažman ili zaposlenje u području kulture i medija, ali i šire.

Što nudite svojim polaznicima?

Rad, rad i još rada! Šalimo se, iako bi kad pogledate ovogodišnji program, netko mogao dobiti dojam da je Školica opsežnija od prave škole. U jednu ruku to i jest točno jer pokušavamo popuniti rupe u znanju koje ljudima ostaju nakon formalnog obrazovanja, prvenstveno u području suvremene kulture i različitih izvedbenih, vizualnih, filmskih i glazbenih umjetničkih praksi - njima se naši polaznici bave kroz predavanja i praktikume na kojima uče pisati o njima, problematizirati okvir umjetničkog rada, osloboditi ruku, argumentirati i poentirati. To možemo zahvaljujući našim divnim i nadasve profesionalnim predavačima i voditeljima radionica - kroz program ih je u 15 godina prošlo barem stotinu. U drugu ruku, otvaramo teme i raspravljamo o aktualnim fenomenima - umjetnoj inteligenciji, klimatskoj krizi, uvjetima rada i potrebi za radom uopće, podzastupljenim perspektivama, skrbi i solidarnosti - što istovremeno širi perspektivu na suvremenu kulturu i umjetnost i njenu ulogu u tim procesima. Polaznici na kraju produciraju autorski rad, istraživanje, esej ili kritiku koje objavljujemo na portalu i koji im otvaraju mogućnost daljnjeg, plaćenog angažmana. Također, u Školici imaju mentore koji uvijek traže nove, mlade suradnike, a čuli smo da su neki dobili i posao jer su u CV stavili polaženje programa.

Portal Kulturpunkt postoji još dulje, od 2005. godine. Koliko je teško bilo održati ga relevantnim ovih godina?

Portal je inicirao Savez udruga Klubtura, a on okuplja aktere nezavisne kulturne scene iz čitave Hrvatske. Pokrenut je u trenutku u kojem ova scena, koja je predstavljala značajan odmak od onog što je bio kulturni mainstream, bez obzira na svoju živahnost, nije imala adekvatno medijsko praćenje i u široj javnosti još je uvijek bila slabo vidljiva. Na tragu mnogih drugih inicijativa iz tog vremena, civilno društvo uzima stvar u svoje ruke i po principu 'to trebamo - to radimo' pokreće svoj medij. Osim praćenja nezavisne kulturne scene, Kulturpunkt je u ovih dvadeset godina postao prepoznatljiv kao mjesto koje nudi kritičku refleksiju i analizu suvremene kulture, ne gubeći iz vida ni pitanje politika koje uvjetuju njen opstanak i razvoj. Zahvaljujući tome što nismo pristali povinovati se logici 'lova na klikove', stekli smo vjernu zajednicu čitatelja koji prepoznaju vrijednost kontekstualiziranog sadržaja i kritičkog pristupa. S druge strane, stalno istražujemo i testiramo različite formate posredovanja našeg sadržaja. Kulturpunkt je tako bio jedan od prvih hrvatskih medija koji je integrirao podcaste - bilo je to još 2015. godine, kada smo započeli s audiovodičem kroz izložbe suvremene umjetnosti. Odnedavno smo uveli i format suradničkog pisanja, odnosno kritike u višeglasju, a sve više spajamo i tekst s ilustracijama, pri čemu angažiramo domaće vizualne umjetnice i umjetnike. Uz sve to, iznimno nam je važno otvarati prostor za nove perspektive i dati priliku mladim novinarima i novinarkama da uz uredničku podršku istražuju svoje interese i pronađu svoje autorske glasove.

Iza portala stoji organizacija Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva. Kako je ona nastala?

Kako je Kulturpunkt.hr u tri godine rada nadrastao kapacitete svog osnivača, tadašnje uredništvo sa Savezom osniva 2009. godine udrugu Kurziv, a ona preuzima portal i razvija vlastite programe koji odgovaraju na potrebe nezavisne kulturne scene u tom trenutku - tako nastaju Školica, online arhiv Abeceda nezavisne kulture i kasnije fizički prostor Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, javna događanja (tribine, seminari, konferencije) koja otvaraju aktualne teme u području kulture, povezivanje i umrežavanje s organizacijama u zemlji i inozemstvu te kasnije programi Kritička dramaturgija i Laboratorij reparativnih praksi. Kurziv s velikim brojem organizacija, pojedinaca i institucija blisko surađuje i odgovara na njihove potrebe vlastitim programima: osigurava kontinuiranu i relevantnu refleksiju kulturnim i umjetničkim sadržajima koje razvijaju, ali i korisnike za njihove programe i aktivnosti, te utječe na međugeneracijski prijenos znanja i iskustava, posebno važan u kontekstu oslabljenog interesa mlađih ljudi za trajniji angažman u neprofitnom sektoru te izostanka pounutrenja vrijednosti koje su u prošlom desetljeću dominirale nezavisnom kulturnom scenom.

Kako biste ocijenili stanje domaćeg novinarstva u kulturi?

Teško je govoriti o novinarstvu u kulturi specifično bez sagledavanja u kontekstu stanja domaćeg medijskog sektora općenito. A analiza je takva da više podsjeća na kakvu geološku disciplinu u kojoj kontinuirano otkrivamo nova dna. O krizi medijskog sektora govorimo u kontinuitetu barem posljednjih 15 godina, a važno je prisjetiti se i činjenice da je kultura prva 'pala' u recesijskim mjerama štednje, kada su mainstream, a posebno tiskani mediji masovno smanjili ili potpuno ukinuli kulturne redakcije. Pitanje je možda što očekujemo da će 'niknuti' na takvom brisanom prostoru. Kvaliteta novinarstva, ne samo onog u kulturi, ne opada zbog toga što nekim magičnim spletom okolnosti više nema pametnih i kvalitetnih ljudi, već zato što u većini medija ne postoje uvjeti za njihov rad - za tematsku specijalizaciju i posvećeno praćenje. S druge strane, iznimno uzak krug slobodnih novinara može si priuštiti to da žive isključivo od pisanja o kulturi, a mladi autori i autorice uglavnom 'žongliraju' s nekoliko poslova i rade u iznimno prekarnim uvjetima, zbog kojih često i napuštaju ovo polje. Tu se vraćamo na početak našeg razgovora - umjesto da (samo) očajavamo, Novinarskom školicom pokušavamo intervenirati u ovaj kontekst tako da educiramo mlade novinare i novinarke, da im omogućimo da uz mentorsku podršku razvijaju svoje vještine i steknu iskustva koja će ih, nadamo se, privući da ostanu s nama i dulje od jednog semestra.