Zaklada Juan Miro u Barceloni organizirala je veliku retrospektivnu izložbu tog katalonskog slikara i kipara, jednog od najistaknutijih modernih umjetnika, koja okuplja više od 150 njegovih djela iz javnih i privatnih zbirki iz cijelog svijeta, a bit će postavljena u Povijesnom muzeju Katalonije
Organizirana u suradnji s londonskim muzejom Tate Modern, gdje je gostovala od 14. travnja do 11. rujna, izložba jezikom umjetnosti priča priču Miroova života i povijesnog trenutka u kojemu je živio. Stvarajući u Barceloni i Parizu, Miro je u svoja dijela ugradio dio raspoloženja Španjolskog građanskog rata i prvih mjeseci Drugog svjetskog rata u Francuskoj, kao vlastiti strastven odgovor na jedno od najturbulentnijih razdoblja novije europske povijesti.
Izložba obuhvaća brojne slike, crteže, skulpture i grafike iz raznih razdoblja tijekom šest desetljeća njegove izvanredne karijere, uključujući brojna ključna djela umjetnikova opusa, podijeljene na tri međusobno komplementarne cjeline.
Umjetnik posebne poetike, čiji je rad znatno utjecao na umjetnost s kraja 20. stoljeća, Miro je u svoj rad ugradio snažan osjećaj osobnog i nacionalnog identiteta. Njegova duboka povezanost s rodnom Katalonijom vidljiva je tako u prvome dijelu izložbe, koji ujedno obuhvaća i vrijeme koje je proveo u Parizu te razdoblje kreativnog oslobođenja nadrealizma.
Drugi dio izložbe svjedočanstvo je razdoblja Španjolskog građanskog rata i početka Drugog svjetskog rata.
U doba represivne politike diktature generala Francisca Franca, koji je Španjolskom vladao od 1939. do 1975., jedan od najvećih španjolskih slikara nadrealizma postao je simbolom međunarodne kulture a njegove su grandiozne apstraktne slike kasnih 60-tih i ranih 70-tih godina 20. stoljeća postale simbolom otpora i integriteta u posljednjim godinama tog režima. Tom je razdoblju posvećen treći dio izložbe.
Miro je svoju umjetničku vokaciju realizirao kroz bogat raspon stilova, a njegova djela, ispričana raskošnim bojama i bogatom simbolikom jezika podsvjesnog, otkrivaju da iza očaravajuće nevinosti njegova izričaja leži duboka briga za ljudski rod te snažan osjećaj osobnog i nacionalnog identiteta.
Miro (1893.–1983.), slikar, kipar i keramički umjetnik, često je otvoreno izražavao prezir spram konvencionalnih metoda slikanja, smatrajući ih simbolima buržoaskog društva. Za sobom je ostavio opus od 11.000 radova.
Zaklada Joan Miro utemeljena je 1975. kao središte proučavanja moderne umjetnosti, a u svojem fundusu ima golemu zbirku crteža, knjiga, izložbenih kataloga, kritičkih osvrta, časopisa, korespondencije i drugih dokumenata koje je donirao sam Miro. Zahvaljujući novim donacijama, Zaklada kontinuirano širi zbirku, zbog čega je postala ključna referentna točka za istraživanja o radu toga umjetnika a u svojem vlasništvu ima i knjižnicu koja raspolaže bogatom bibliografskom građom umjetnosti 20. i 21. stoljeća.
Izložba je otvorena do 18. ožujka 2012, a za sve koji neće biti u prilici posjetiti Španjolsku, bogat izbor radova dostupan je na internetskim stranicama Zaklade.
