'Poetičan, provokativan i prekrasan film 'Pjesnik na poslovnom putu' nagrađen je zbog snage i vještine s kojom spaja neočekivane društvene činjenice i uzbudljiv prikaz umjetnosti i osobnih tema', ističe se u obrazloženju žirija.

Žiri je ocijenio kako taj film podsjeća 'koliko je teško zadržati usredotočen, monografski pristup dokumentarnom filmu, a ujedno se uvjerljivo uhvatiti ukoštac s društvenim navadama i normama na područjima koja se obično kriju od međunarodne, vjerojatno i kineske publike'.

'Hrabar u svojoj zahtjevnoj formi, vizualno originalan i dojmljiv, film Ju Anqija donosi veoma originalnu umjetničku viziju, koja i nakon svih filmskih eksperimenata proteklih desetljeća uspijeva proširiti naše viđenje dokumentarnog filma', dodaje se.

Zahvalivši putem video poruke na 'tako važnoj nagradi', redatelj Ju Anqi je rekao kako se u životu boji samoće i pada s visine, a oboje mu se dogodilo - dok je snimao taj film bio je jako usamljen, a sinoć je pao i slomio nogu. 'Hvala što mi tom nagradom donosite utjehu i ohrabrenje', poručio je.

Gavranov film '4.7' nagrađen je za 'dojmljiv prikaz bivšeg alkoholičara na putu oporavka te detaljno razrađenu strukturu i inovativnu, ekonomičnu montažu i uključivanje publike jednostavnim filmom o običnom čovjeku punom iznenadnih preokreta i otkrića'.

Posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji dobila su dva filma, 'Ruski djetlić' Chada Gracie, koji 'inovativno pristupa političkim i osobnim temama i izrazito emotivno nabijenoj političkoj prošlosti i sadašnjosti ukrajinskog društva', te britanski 'Reci proljeću da ne dolazi' Saeeda Tajia Faroukyja, svjedočanstvo o ratu iz rijetko viđene perspektive afganistanskih vojnika.

'Ruski djetlić' dokumentira pokušaje ukrajinskog umjetnika da se kroz svoj rad obračuna s traumom, katastrofom u Černobilu, iz kojega je nakon nuklearne nesreće s obitelji među prvima otišao. 'Istrage koje provodi neobičan, no srdačan glavni junak, kao i politički nemiri, okreću potragu u posve drugom smjeru, što čini ovaj film još zanimljivijim, složenijim i izazovnijim za autora, likove i gledatelje', ocijenio je žiri.

Film 'Reci proljeću da ne dolazi' dobio je priznanje kao djelo koje 'uspijeva uvjerljivo predstaviti najbolnije i najdramatičnije događaje'. 'Borba različitih političkih i vjerskih skupina, katkada posve neprepoznatljivih čak i onima koji se bore u tom ratu, predstavljena je dokumentaristički dojmljivo, vješto nagoviještajući kako osobne drame i događaji nabijeni akcijom objašnjavaju situaciju u toj izrazito složenoj i teško ranjenoj zemlji', ističe se.

Posebna priznanja u regionalnoj konkurenciji osvojili su dansko-srpski film 'Flotel Europa' Vladimira Tomića o autorovim godinama izbjeglištva u Danskoj i mađarski 'Vlak nade' Klare Trencsenyi, o jednoj od rijetkih preostalih, a u socijalizmu vrlo popularnih 'pionirskih dječjih željeznica'.

Prvi je dobio priznanje 'za izrazito osoban pogled i priču ispričanu preko kućnih snimaka, za perspektivu o životu izbjeglice u plutajućem 'hotelu, te za predivnu priču o odrastanju dansko-bosanskog mladića', a drugi za 'snažnu filmsku viziju, osjećaj prema likovima i jedinstveni ovjekovječeni trenutak - kada život prelazi iz jedne faze u drugu, a dijete napušta nevinost i radi korak u okrutniji svijet'.

Mali pečat za film 'Iznad i ispod', a Nagrada Movies That Matter za 'Moj Alep'

Nagrada Mali pečat, za najboljeg autora ili autoricu do 35 godina starosti, dodijeljena je švicarsko-njemačkom filmu 'Iznad i ispod' Nicolasa Steinera, enigmatičnom uratku koji 'omogućuje gledatelju da uspori i uroni u život likova s rubova društva koji, u svojim naizgled izgubljenim i besciljnim životima, uspijevaju pronaći divljenje, ljepotu i ljubav'.

Posebno priznanje u toj kategoriji dobili su srpski film 'Abdul i Hamza' Marka Grbe Singha koji 'nježno i melankolično prikazuje život dvojice somalskih izbjeglica u Srbiji i njihovo polagano nestajanje iz svijeta koji im je stran', te hrvatski 'Sanja' Nikice Zdunić koji 'iznenađujuće precizno uspijeva prikazati suptilno, često varljivo stanje uma i apstraktnu ideju generacijske krize identiteta'. 'Samouvjerenost i originalnost ukazuju na talentiranu autoricu snažnog osjećaja za stil i svježeg razumijevanja svoje okoline', napominje se.

Nagradu Movies That Matter, koja se dodjeljuje filmu što na najbolji način promiče ljudska prava, dobio je američki film 'Moj Alep' Melisse Langer, autentičan prikaz situacije jedne sirijske obitelji pogođene ratom. 'Film ulazi u svakodnevicu izbjegličke obitelji i razbija predrasudu o izbjeglicama kao pojedincima željnima iskorištavanja socioekonomskih sustava drugih zemalja. Ova obitelj želi povratak i osjeća grižnju savjest što je zbog spašavanja vlastita života i života svoje djece ostavila ostale članove obitelji', ističe se u obrazloženju.

Posebno priznanje dodijeljeno je britanskom filmu 'Kod frizera' izraelske redateljice Iris Zaki, koja je kao peračica kose u jednom frizerskom salonu snimila autentične priče o arapsko-židovskim odnosima, te slovenskom 'Dom' Metoda Peveca, koji otvara probleme postranzicijskih društava bivše Jugoslavije.

'Trenutak pranja kose u frizerskom salonu dovodi protagoniste filma u poziciju ogoljenja, spontanosti i iskrenog promišljanja situacije u naselju. Film kreira sigurni ženski balon različitih vjerskih i etničkih pripadnosti koje spontano nude rješenja, a njegova je posebna vrijednost što se i redateljica razotkrila u procesu, iskazujući vlastite predrasude koje je imala prije snimanja', napominje žiri.

Pevecov film prikazuje ljude koji su 'izvedeni iz ljudskosti, svedeni u položaj ropstva i potpuno poniženi, ne reagiraju na svakodnevne situacije koje bi trebale pružiti užitak, dok orvelovska dimenzija filma ističe automatizam zbroja pojedinaca kroz izoliranu stvarnost koju kreira sustav', ocijenjeno je.

Najboljim iz programa Teen Dox film 'Filharmonija s deponija'

Učenici IX. Gimnazije u Zagrebu najboljim iz programa Teen Dox, proglasili su film 'Filharmonija s deponija' američkih redatelja Grahama Townsleya i Brada Allgooda, ocijenivši ga 'iskrenim i autentičnim', a njegove protagoniste 'zanimljivima i posebnima'. Nagrađen je jer 'odličnim prikazom životne sredine do izražaja dolazi ideja filma da nisu bitni uvjeti, okolnosti i mogućnosti u kojima živimo, nego motivacija i želja za samoostvarenjem'.

Direktor festivala Nenad Puhovski dodijelio je Nagradu Mojoj generaciji švedskom filmu 'Don Juan' Jerzyja Sladkowskog zbog 'sposobnosti da se prepozna i zabilježi svakodnevna priča o pojedincu kojeg nam je lako suditi zbog njegove asocijalnosti prema zahtjevima tzv. normalnih ljudi, te preokrene u arhetipsku priču o uskogrudnom sistemu ustaljenih navika i očekivanja jednih prema drugima, ponajprije, zbog ljudskosti i otvorenosti pristupa kojim nam konačno daje uvid u nas same, našli se mi na strani autističnog mladića ili svih onih koji ga žele 'zaliječiti''.

Nikica Gilić, član međunarodnog žirija ocijenio je ovogodišnju konkurenciju jednom od najboljih među dosadašnjim izdanjima ZagrebDoxa. 'Pobjednički film ponudio je hibridni model koji me zanima i u drugim filmskim rodovima, povezuje najklasičniji dokumentarni model s vrlo intimističkim, esejističkim i pjesničkim', rekao je.

'ZagrebDox je svakako među najreprezentativnijim festivalima i daje jako dobar svjetski presjek suvremenog dokumentarnog filma, nešto jači u dugometražnom, nego u kratkometražnom filmu', ustvrdio je.

Natjecateljski dio Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox završava u subotu dodjelom nagrada, a u nedjelju će se još prikazati nagrađena ostvarenja i filmovi za koje je bilo najviše interesa. U proteklih tjedan dana ukupno je prikazano 160 filmova u svim programima, u međunarodnoj konkurencije za nagrade su se natjecala 24 filma, a u regionalnoj njih 27, među kojima i 12 hrvatskih.