Najavivši izložbu 'Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata', ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović nazvao ju je jednim od najintrigantnijih i najcjelovitijih projekata tog muzeja, nastalog s željom da se razdoblje art décoa u Hrvatskoj predstavi u potpunosti.

Pojam art decoa označava stil u umjetnosti i dizajnu dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća koji se iz Europe proširio na sve kontinente, a izveden je iz naziva izložbe Exposition Internationale des Arts décoratifs et industriels modernes održane 1925. u Parizu. Razdoblje koje se često naziva 'ludim dvadesetima' predstavlja mješavinu različitih utjecaja od secesije do kubizma i futurizma, no koautorica projekta, autorica sinopsisa izložbe, kao i dionice primijenjena umjetnost i dizajn, Jasna Galjer, inzistira na tome da je riječ o jedinstvenom stilu, što će dokazati i sama izložba.Posjetitelje zagrebačkog MUO-a očekuje više od 750 eksponata koji dočaravaju duh vremena dvadesetih i tridesetih godina pokazujući visoku razinu stila koji je bio prihvaćen u arhitekturi i industrijskom dizajnu, u vizualnim umjetnostima te glazbi i plesu. U odabiru eksponata sudjelovalo je deset autora i autorica, specijaliziranih za pojedina područja.

Autorica dionice o modi i stilu života Đurđa Bartlett istakla je da su u širenju novog doba, odnosno art décoa, značajnu ulogu imali mediji, zbog čega je i zanimanje novinara dobilo na cijeni. Osvrnuvši se na modne eksponate, dodala je da prevladava takozvana večernja odjeća, elegantne haljine i aksesoar.

To je razdoblje obilježilo i sve aktivnije sudjelovanje žena u društvenom životu. 'Žena se profilirala u vizualni simbol art decoa. Žena dvadesetih bila je radnica, često daktilografkinja ili činovnica, nosila je bubikopf frizuru, ali i postala glavna potrošačica', kazala je Bartlett, zaključivši da je sve to utrlo put demokratizaciji.

Vrijedna pažnje je i fotografija tog vremena o kojoj je govorila autorica dionice fotografije i filma Marija Tonković. 'Tijekom art décoa fotografija se afirmirala kao medij umjetničkog izražavanja, no i dijela medija, te se po prvi puta pojavljuju časopisi s oko 60 posto fotografija', kazala je Tonković.

Književni teoretičar, germanist i povjesničar Viktor Žmegač autor je dionice art deco u povijesnom kontekstu. U usporedbi s ekspresionizmom i nadrealizmom, art deco nazvao je uporabnim stilom. Kao jednu od najvećih vrijednosti izložbe Žmegač je istakao povezivanje generacija. 'Ja sam rođen u vrijeme art decoa, do prvog osnovne nosio sam popularnu bubikopf frizuru, a kasnije je zamijenio autom koji je danas izložen u ovom muzeju.'

Uz gore navedene autori izložbe su: Irena Kraševac (skulptura), Aleksander Laszlo (arhitektura), Ana Lederer (kazalište), Marija Tonković (fotografija i film) i Ranko Novak (vizualni identitet projekta), a posjetitelje među brojnima očekuju radovi eminentnih umjetnika koji su djelovali u tom razdoblju, od Ljube Babića preko Vladimira Becića, Vilka Gecana, Marina Tartaglie, Sergija Glumca do predstavnika arhitekture tog vremena: Huga Ehrlicha, Stjepana Planića, Viktora Kovačića, Drage Iblera i drugih.

Za vrijeme trajanja izložbe za posjetitelje će biti organizirana brojna događanja posebna vodstva, kreativne radionice, kabaret program, koncerti glazbe iz vremena između dva svjetska rata i nagradna igra u kojoj će posjetitelji imati prilike osvojiti Peugeot 508.

Izložba 'Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata' moći će se razgledati do 30. travnja ove godine.