Gemma je ilustratorica magazina i lijepa supruga Charlija Boveryja, siromašnog restauratora namještaja. Bezvoljna je maćeha njegovoj djeci iz prvog braka i ogorčena suparnica Charliejeve bivše žene. Razočaranje u ljubavniku i odbojnost prema Londonu tjera je preko Kanala u Normandiju, u mali izmišljeni gradić Bailleville. Ali šarm francuske provincije brzo se topi u beznadnoj dosadi, a Gemma nezadovoljstvo utapa u novim ljubavnicima i pijanom šopingu. Gemmin susjed, pekar Joubert, intelektualac po vokaciji, fasciniran je senzualnom Engleskinjom i uz pomoć junakinjina dnevnika slijedi njezin put prema tragičnom kraju. Ispijanju otrova, dakako...

Preljub i posljedice. Razočaranja i obmane. 'Madam Bovary' Gustava Flauberta dobila je dostojnu nasljednicu, ali ovaj puta u crtanom obliku, u strip-romanu Gemma Bovery popularne britanske ilustratorice Posy Simmonds. Originalno objavljivana u nastavcima u britanskom The Guardianu, ova 'predivno pametna satira o britanskim japijima i suvremenim morama' – kako je opisuje The New York Times – skupljena je u knjigu još 1999, ali neki je – poput berlinskog izdavača stripa Reprodukt – tek sada prevode i izdaju. Tek nešto ranije no što je Algoritam prošle godine preveo na hrvatski Tamaru Drewe, Nijemci su također otkrili ovaj duhoviti strip-roman iz 2007. iste autorice. Inspiriran romanom Thomasa Hardyja 'Daleko od bjesomučne gomile', u međuvremenu je doživio i filmsko izdanje u režiji Stephena Frearsa i s Gemmom Arterton u glavnoj roli.

Može li se od 4.000 stranica i sedam svezaka Proustove 'Potrage za izgubljenim vremenom' načiniti dobar strip, pitaju tek sada njemački čitatelji, nakon što je francuski autor Stéphane Heuet već prošao sve kritike od 'blasfemije',' literarnog ubojstva' i 'travestije', do općeg oduševljenja. Minhenska izdavačka kuća Knesebeck tek je 2010. izdala prva dva od pet svezaka crtane verzije Proustova djela (hrvatski izdavač Vuković&Runjić prvi svezak 'Combraya' izdao je još 2001), dvanaest godina nakon objavljivanja u Francuskoj, a prije nepune dvije godine i Kafkin 'Preobražaj', zajednički rad Erica Corbeyrana i Richarda Hornea. Petnaest godina nakon prvog objavljivanja 1996. godine, ovih je dana izdana crtana verzija romana Laurencea Sternea iz 18. stoljeća 'Život i mišljenja' Tristrama Shandyja, džentlmena, engleskog karikaturista i pisca Martina Rowsona.... Literarni stripovi i crtani romani posljednjih se godina probijaju i do njemačkih knjižarskih polica, ali sporije i kasnije nego do mnogih europskih, a i našeg malog tržišta te Nijemci tek posljednjih godinu-dvije govore o trendu klasične literature interpretirane na nov, vizualan način.

'Tipični njemački čitatelj stripa prilično je konvencionalan i treba ga tek naviknuti na spektakularne adaptacije kao što je Heuetov Proust', tvrdio je nedavno preminuli Kai Wilksen, njemački prevoditelj Prousta i Kafke, te izdavača Knesebecka smatraju svojevrsnim pionirom u promoviranju svjetskih bestselera u malim slikama.

Njemački majstori stripa sada se također prihvaćaju adaptacija djela autora s njemačkog govornog područja, od suvremene autorice Brigitte Kronauer do vječnog Goethea. Berlinski Suhrkamp upravo je izdao adaptaciju komedije Thomasa Bernharda 'Stari majstori' Austrijanca Nicolasa Mahlera, a u planu je i crtana verzija Martina Walsera i Petera Handkea – literatura s pedagoškim učinkom. Ugledni Suhrkamp do 2004. godine objavio je čak 136 Walserovih naslova, a sada ga žele i u drukčijem mediju, obrazlažući to nastojanjem da tešku literaturu približe današnjem čitatelju, naviklom na brzu vizualnu informaciju.

U multikulturalnoj Americi strip je još četrdesetih godina bio medij kojim se prenosila nacionalna kultura, neovisno o jeziku, a načitana Europa otkriva ga kao medij koji će svjetske bestselere i klasiku reinterpretirati novim jezikom. Dok se s jedne strane školarcima nudi opširna lektira u uproštenim slikama, a raspravlja i o tome kako stripom objasniti holokaust i vrijeme nacizma, s druge se sve više objavljuju eksperimentalne verzije koje odmiču od izvornika, pretvarajući se u nešto novo, poput Heuetova Prousta na kojem je autor radio 14 godina.

Na tom tragu Berlinjani Alexandra Kardinar i Volker Schlecht (najavljen i kao animator na Animafestu Zagreb 2012) načinili su strip-verziju 'Gospođice Scuderi' njemačkog predstavnika romantike E. T. A. Hoffmanna, interpretirajući je autonomnim slikovnim jezikom. U njoj ovi ilustratori i grafički dizajneri poštuju samo duh i raspoloženje Hoffmanova teksta, dok im je jezik kombinacija različitih sredstava komunikacijskog dizajna, neobičan kolaž različitih fontova, naslova i modernih logotipa. To je priča – kako u Sueddeutsche Zeitungu kaže Fritz Goettler - koja istodobno teče na nekoliko razina, kakofonija primjerena današnjem vremenu i generaciji interneta.