Strana proza

'Prodana duša', Paul Beatty, Fraktura, prevela Patricija Horvat

Paul Beatty za roman 'Prodana duša' 2016. dobio je prestižnu Bookerovu nagradu, a knjigu mu, osim kao jedan od najvažnijih američkih romana 21. stoljeća, kritika opisuje kao jednu od najzabavnijih i najduhovitijih koje ćete ikad pročitati - urnebesnu satiru o rasi u Americi. U fokusu priče je Bombon, kojemu policija na ulici iz čista mira ubije oca, 'šaptača crnjama', nakon čega glavni junak, urbani zemljoradnik i dugogodišnji pokusni kunić očevih kontroverznih socioloških eksperimenata, odlučuje pokrenuti vlastiti. U većinski afroameričku zajednicu gradića Dickensa, na južnoj periferiji Los Angelesa, u 21. stoljeću ponovno uvodi ropstvo i rasnu segregaciju. 'U 'Prodanoj duši' Beatty nam je uspio ispričati priču o svijetu u kojem živimo – o očevima i o djeci, o ekonomskoj nejednakosti i rasnoj diskriminaciji, o policijskom nasilju i postropstvu u postrasnoj Americi – tjerajući nas da se grčimo od smijeha i razmišljamo, razmišljamo, razmišljamo', kažu iz Frakture.

'Ljubomorni', Sándor Márai, OceanMore, prevela Xenia Detoni

Mađarski pisac i novinar Sándor Márai (1900. - 1989.) napisao je 46 djela, a u hrvatskom je prijevodu možda najpoznatije 'Kad svijeće dogore'. OceanMore izdao mu je 'Buntovnike' i 'Knjigu o travama', a ove godine i 'Ljubomorne', koje je kritika, kako navode, odavno proglasila mađarskom inačicom 'Buddenbrookovih' Thomasa Manna. Radnja prati Petera Garrena i njegovu braću Támasa, Alberta i Edgara, koji se nakon dugih godina provedenih u inozemstvu vraćaju u obiteljski dom. Tamo ih dočekuju sestra Ana i otac na umoru. Ne treba dugo da svi počnu preispitivati vlastite živote i međusobne odnose te da na površinu izađu tajne o kojima se u obitelji uvijek šutjelo jer je tako nalagala građanska pristojnost.

'Fizika tuge', Georgi Gospodinov, Fraktura, prevela Ksenija Banović

Georgi Gospodinov najprevođeniji je bugarski pisac nakon pada komunizma, a 'Fizikom tuge' ponudio je, riječima kritičara, izvanredan roman, prozu koja je puna duha i koja zahvaća u najdublje čovjekove strahove, budeći kolektivna sjećanja koja će osobito snažno osjetiti ljudi s ovih geografskih prostora. Roman počinje u ožujku 1945. u bitki za mali mađarski grad u kojoj privremeno pobjeđuju Nijemci. Teško ranjeni bugarski vojnik k svijesti dolazi u podrumu mađarske udovice, a njegov unuk kreće na put od gotovo cijelog stoljeća i tisuća kilometara, od prašnjave sajamske arene s kavezom u kojem tavori dječak-Minotaur, preko Juliette, koja cijeli život pred kinom iščekuje Alaina Delona, sve do podrumskog arhiva s bilježnicama u kojima su zapisani znaci starenja i smrti, najavljuju iz Frakture i citiraju Alberta Manguela, književnog kritičara, antologičara, sveučilišnog profesora, esejista, dramatičara, pripovjedača, romanopisca i autora 'Povijesti čitanja' te čovjeka koji je svojedobno čitao slijepom Jorgeu Luisu Borgesu: 'Malobrojni su romani koji su za iskusnog čitatelja potpuno originalni: 'Fizika tuge' jedna je od tih rijetkih knjiga.'

'Pet kantuna', Mario Vargas Llosa, Vuković & Runjić, preveo Dinko Telećan

Dobitnik Nobelove nagrade 2010., peruanski pisac te jedan od vodećih romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi Mario Vargas Llosa 'Pet kantuna' objavio je 2016., a priča počinje kada urednik senzacionalističkog tjednika pokuša uništiti reputaciju uspješnog inženjera objavljujući njegove fotografije u kompromitirajućoj situaciji. Ideja za roman, prema samom autoru, nastala je na temelju fotografije dviju prijateljica koje su jedne noći neočekivano doživjele erotsku avanturu, potom se pretvorila u detektivsku priču, gotovo triler, pa u svojevrsnu fresku peruanskog društva posljednjih mjeseci ili tjedana diktature Fujimorija i Montesinosa. Vargas Llosa knjigu je nazvao prema četvrti koja simbolizira Limu, Peru i vrijeme radnje u kojemu je 'Fujimorijeva diktatura koristila žuti tisak i novinarstvo skandala kao političko oružje za diskreditiranje i moralno upropaštavanje svojih suparnika'.

'Ušao konj u bar', David Grossman, Fraktura, prevela Andrea Weiss Sadeh

Za roman 'Ušao konj u bar' slavni je izraelski pisac David Grossman prošle godine osvojio, među ostalima, prestižnu nagradu Man Booker International, a prema Frakturi, nesumnjivo je riječ o jednom od književnih remek-djela našeg doba. Radnja je smještena u mali klub u izraelskoj Nataniji i govori o 58-godišnjem stand-up komičaru, kojega skriven iz publike promatra umirovljeni sudac, prijatelj iz djetinjstva. 'Grossman je još jednom beskompromisno i neustrašivo osvijetlio najtamnije kutke čovjeka, obitelji i svijeta u kojemu živimo', poručuju iz Frakture, dodajući je ovo roman 'uz koji ćete se smijati noseći srce u grlu'.

'Knjiga neobičnih novotarija', Michel Faber, Vuković & Runjić, prevela Snježana Husić

Vuković & Runjić od Fabera je 2009. objavio 'Vatreno evanđelje', a to je samo jedan od brojnih djela Nizozemca odraslog u Australiji, koji od 1993. živi u Škotskoj, piše na engleskom i slovi za novog Josepha Conrada. Međunarodno je Faber najpoznatiji po bestselerima 'Latica grimizna, latica bijela' iz 2002. te po 'Ispod kože', prvijencu iz 2000., kojim je inspiriran nedavni istoimeni i dosta loš film sa Scarlett Johansson. Sada mu je na hrvatski prevedena 'Knjiga neobičnih novih stvari', koju su odmah poslije objave krajem 2014. proglasili romanom godine i autorovim 'drugim remek-djelom' (nakon 'Latice'). 'Priča o vjeri koja će zatraviti i vjernike i nevjernike, priča o ljubavi suočenoj s apokalipsom, priča o ljudskosti u okovima tuđeg svijeta – 'Knjiga neobičnih novotarija' očajnički je lijepa, tužna i nezaboravna', citiraju iz Vuković & Runjić jednog od njenih obožavatelja, američkog scenarista i redatelja Davida Benioffa, tvorca serije 'Igra prijestolja'.

'Dobri ljudi', Nir Baram, Fraktura, prevela Laila Šprajc

Za roman 'Dobri ljudi' izraelskog pisca Nira Barama Amoz Oz rekao je da je 'napisan zahvaljujući velikom talentu, zamahu i domišljatosti' te da 'širi granice književnosti'. Radnja je smještena u jesen 1938. i bavi se Thomasom Heiselbergom u Njemačkoj, čija teško bolesna majka, dok je on na poslovnom putu, jedne noći odlučno u kuću primi njihovu nekadašnju kućnu pomoćnicu, Židovku Hanu Stein. S druge strane, u isto vrijeme mlada Lenjingrađanka Saša u velikoj je dilemi: može li, ako upravo ona prokaže svoje roditelje i njihove reakcionarne prijatelje kojima pod Staljinovim režimom ionako nema spasa, uspjeti od gulaga izbaviti barem svoju petnaestogodišnju braću? Kristalna noć i druge strašne povijesne epizode autoru su poslužile da postavi pitanje: ima li još uopće dobrih ljudi, kažu iz Frakture.

'Pukovniku nema tko da piše', Gabriel García Márquez, V.B.Z., preveo Milivoj Telećan

Gabriel García Márquez danas kultni i navodno mu najdraži kratki roman 'Pukovniku nema tko da piše', svoje drugo djelo, napisao je sredinom pedesetih, za vrijeme boravka u Parizu, gdje je stigao kao novinski dopisnik sa skrivenom željom da studira filmsku umjetnost. No ukidanje novina za koje je radio gurnulo ga je u siromaštvo u vrijeme dok je u tri različite verzije redigirao 'Pukovnika'. Knjigu je objavio 1961. i ona, za razliku od većine autorovih djela, nema elemenata magičnog realizma. Radnja se bavi starim umirovljenim pukovnikom koji punih 56 godina, 'od završetka posljednjeg građanskog rata', svakoga petka odlazi u luku očekujući službeno pismo s odgovorom na njegov zahtjev da ostvari prava koja mu pripadaju za služenje domovini. Dok iščekuje odgovor vlasti, pukovnik svoje dane provodi uz astmatičnu suprugu i jednoga pijetla za borbena natjecanja, jedinu uspomenu što im je ostala od sina.

'Alias Grace', Margaret Atwood, Lumen, prevela Neda Paravić

Slučaj Grace Marks 40-ih godina 19. stoljeća punio je stupce novina i izazivao žustre rasprave. Grace je optužena da je s prijateljem, konjušarom Jamesom ubila svojeg poslodavca i njegovu ljubavnicu, a uhićeni su u pokušaju bijega u Ameriku. James je završio na vješalama, a Grace je dobila doživotnu robiju. Te je stvarne podatke kanadska književnica Margaret Atwood, autorica bestselera 'Sluškinjina priča', uzela kao polazište knjige 'Alias Grace', a rezultat je, poručuju iz Lumena, 'zadivljujući roman u kojem se izmjenjuju originalni tekstovi iz tog doba s dramskim i lirskim dijelovima, ali istina ostaje nedokučiva. Na pitanja je li Grace demon i krvožedna zavodnica ili žrtva okolnosti autorica ne odgovara, već prepušta čitatelju da sam odgovori'.

'Knjige Jakubove', Olga Tokarczuk, Fraktura, preveo Mladen Martić

Olga Tokarczuk poljska je književnica, scenaristica, feljtonistica, psihologinja, sveučilišna nastavnica i društvena aktivistica te nedvojbeno najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske književnosti, a u rujnu stiže u Zagreb na Festival svjetske književnosti. Za roman 'Knjige Jakubove' 2018. osvojila je prestižnog Man Bookera, a kritika ga ocjenjuje 'maestralnim', istodobno 'uzbudljivim povijesnim romanom, intrigantnom obiteljskom sagom i relevantnom društvenom kronikom'. Smješten u sredinu 18. stoljeća, u blizinu turskih granica, govori o Jakubu Lejboviču, sinu rabina iz Černovica i unuku neumrle Jente, vještom trgovcu i karizmatičnom propovjedniku koji postaje novi Mesija. Učenja su mu prilično neortodoksna, a granice morala široke, pa rabinima ubrzo postane trn u oku. Mijenjajući strane i vjere, Jakub, koji u međuvremenu uzima prezime Frank, svoju će vjernu sljedbu pokušati odvesti prema oslobođenju, najavljuju iz Frakture i dodaju da je autorica dočarala staru Poljsku, u kojoj su jedni uz druge postojali kršćanstvo, judaizam i islam, a u pozadini je ostavila da se naziru razlozi današnjih problema te države, ali i Europe.

'Kraj samoće', Benedict Wells, Hena com, preveo Dalibor Joler

Benedict Wells vodi se kao jedan od najzanimljivijih europskih književnika mlađe generacije. Sa šest godina završio je u internatu u Bavarskoj, a 2003., nakon završene srednje škole, preselio se u Berlin. Knjiga 'Kraj samoće' protkana je tim autobiografskim motivima, a govori o Julesu koji zbog tragedije u ranom djetinjstvu završava u internatu sa starijim bratom Martyjem i sestrom Liz. Osim o njima, roman, koji je kritika ocijenila jednom od najljepših i najtužnijih ljubavnih priča suvremene proze, govori o Julesovom odnosu s Alvom, koju je upoznao u internatu i s kojom spone ostaju trajno neraskidive. 'Kraj samoće' postigao je nezapamćen uspjeh na njemačkom govornom području zadržavši se na Spiegelovoj ljestvici bestselera čak trideset uzastopnih tjedana i prodavši samo u Njemačkoj više od 250.000 primjeraka. Preveden je na dvadeset i osam jezika, a ovjenčan je četirima njemačkim književnim nagradama te prestižnom međunarodnom Nagradom Europske unije za književnost 2016.

'Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju', Elena Ferrante, Profil, prevela Ana Badurina

Ako ima onih koji ne znaju, 'Napuljska tetralogija' koja je Elenu Ferrante učinila trenutno najvećom zvijezdom zapadnog književnog svijeta kronika je jednog prijateljstva (Lene / Elene Greco) i (Lile / Raffaelle Cerullo), ali i priča o onima oko njih, muškarcima i ženama koji nastanjuju svijet talijanskog Juga i napuljsku provinciju od sredine prošlog stoljeća i desetljećima kasnije, do vremena u kojemu glavne protagonistkinje i protagonisti ulaze u svoje šezdesete godine. U Hrvatsku je nedavno stigao prijevod trećeg dijela sage, nakon 'Genijalne prijateljice' i 'Priče o novom imenu', pod nazivom 'Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju'. Radnjom je smješten krajem 1960-ih i 1970-ih; Elena je diplomirala, objavila uspješan roman i ušla u privilegirane krugove, a Lila napustila supruga te sina i sebe pokušava prehraniti napornim fizičkim radom.

'Čovjek u visokom dvorcu', Philip K. Dick, Vuković & Runjić, preveo Vladimir Cvetković Sever

Amerika šezdesetih godina 20. stoljeća. Ropstvo je ponovo legalno. Šačica preživjelih Židova skriva se pod lažnim imenima. U San Franciscu za I Chingom poseže se jednako često kao i za telefonskim imenikom. Tomu je tako jer su dvadesetak godina prije Sjedinjene Američke Države izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacističke Njemačke i Japana. Ovaj uznemirujući roman okrunjen nagradom Hugo djelo je koje je Philipa K. Dicka etabliralo kao inovatora na polju znanstvene fantastike, kao autora koji je dokinuo granice između SF-a i ozbiljnog romana ideja, poručuju iz Vuković & Runjića. U 'Čovjeku u visokom dvorcu' Philip K. Dick nudi potresnu viziju povijesti kao noćne more iz koje je možda moguće probuditi se. Roman je postao i rodonačelnikom podžanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vlašću nacista, a njegov se dalekosežni utjecaj proteže sve do danas, tim jače nakon što je američka kabelska kuća Amazon 2015. počela emitirati seriju temeljenu na knjizi.

'Život bez kraja', Frédéric Beigbeder, OceanMore, prevela Ita Kovač

Autor svjetski popularnih romana '129,90 kn', 'Ljubav traje tri godine', 'Romantični egoist', 'Upomoć, molim oprost', 'Vjerujem, ni ja također' i 'Praznici u komi', francuski pisac, književni kritičar, komentator i scenarist Frédéric Beigbeder u desetom romanu 'Život bez kraja' progovara o smrti i mogućnostima da se ona maksimalno odgodi. Njegov protagonist u dobi od 50 godina odlučuje istražiti sve moguće legalne i ilegalne postupke produljenja života – do besmrtnosti: pomlađivanje stanica, produženje telomera, ubrizgavanje matičnih stanica, oksigenaciju krvi, 3D printanje organa, transplantaciju humaniziranih organa iz svinje, implantate s umjetnom inteligencijom, fuziju čovjeka i robota korištenjem digitalno spremljena DNK... Beigbeder, inače, u rujnu stiže u Zagreb, kao gost Festivala svjetske književnosti.

'Crne cipele', Víťo Staviarsky, Hena com, prevela Sanja Milićević Armada

'Za tople ljetne večeri uz obavezni 'Đelem, đelem'', kažu iz Hena coma za slovački roman o romskoj zajednici 'Crne cipele', u kojemu čitatelja u šarolik, 'vašarski' svijet uvodi pripovjedačica, Romkinja Vrana: njezin cimer Ferdy, umjesto isplate novca koji je pozajmio poznaniku, dobiva njegovu mladu kćer Sabinu da živi s njim i pomaže mu na štandu na buvljaku. Spletom okolnosti, Ferdy je prisiljen namijeniti Sabini drukčiju sudbinu – koja se njoj baš nimalo ne sviđa. Bježeći od života koji ju straši i zgraža, Sabina upoznaje slijepog svirača Karolka i zajedno kreću u pustolovinu koja pokrene čitav niz ekscentričnih događaja. Roman je, kako navode iz Hena coma, žanrovski fluidan, čas s krimi elementima, čas ljubavna priča, čas uzbudljiv roman ceste: 'Bajkoviti se ljubavni prizori glatko smjenjuju s turobnim i hladnim slikama kriminalnog miljea nakrcanog ubojstvima, seksualnim podvođenjem i prevarama. I upravo na kontrastu veselih scena s otužnim prizorima ljudskih sudbina autor gradi nijansama bogatu sliku temperamentnih Roma sa svom njihovom radošću i brigama koje ih tište.'

'Puste zemlje', Stephen King, Lumen, preveo Mate Maras

U romanu 'Puste zemlje', trećem nastavku sage 'Kula tmine', izvorno objavljenom 1991., poznati američki pisac fantasy i horor romana Stephen King prati nove avanture svojeg junaka Rolanda u potrazi za Kulom tmine. Na tom se putu Roland i njegovi prijatelji, bivši ovisnik i diler droge Eddie Dean te nova osobnost Odette Holmes, koja se javlja kao Susannah Dean, susreću s novim opasnostima. Roland je spasio život dječaku Jakeu Chambersu, koji je već umro u prvom dijelu serijala. Jake se opet pojavljuje, a Rolandova ga družina mora izvući u Međuzemlje i zatim slijediti stazu Zrake kroz pustinju prokletstva do Kule tmine. 'King majstorstvom rasnog pisca gradi svoj jezoviti svijet, svoju mračnu fantaziju u kojoj spaja fantastiku i realizam, psihološki profilirane likove i elemente horora. Remek-djelo bogato simbolizmom i alegorijama', kažu iz Lumena.

'Život vilenjaka', Muriel Barbery, Vuković & Runjić, prevela Marija Paprašarovski

Novi roman Muriel Barbery, višestruko nagrađivane francuske spisateljice i autorice bestselera 'Otmjenost ježa', prvi je dio trilogije o Mariji i Clari u kojoj, kako navode iz Vuković & Runjića, nudi 'bezvremenu priču o silama dobra i zla i neuništivoj moći prirode, glazbe, umjetnosti, pripovijedanja i ljubavi'. Radnja se bavi Marijom, koja živi u seoskoj zabiti francuske pokrajine Burgundije i djevojčicom Clarom koja se, nakon djetinjstva provedenog u Abruzzu, seli u Rim, gdje su je poslali kako bi razvila svoj nesvakidašnji dar za glazbu. Obje protagonistice, kako će se pokazati, na neki su način povezane sa svijetom vilenjaka – svijetom umjetnosti, invencije i tajanstvenog, ali i svijetom prožetosti s prirodom koja ljudskom životu daje njegovu puninu i ljepotu.

'Uspavanka', Leïla Slimani, Fraktura, prevela Vlatka Tor

Nagrađen najvažnijom francuskom nagradom Goncourt, triler 'Uspavanka' jedan je od onih koji mogu promijeniti način na koji vidimo književnost, kažu iz Frakture, dodajući da se radi o neobičnoj knjizi koja pretresa sve probleme suvremene Europe - imigraciju, ovrhe, odgoj djece, slobodu pojedinca, ograničenja klase, obrazovanja, ljubavi, majčinstva, depresije i ludila. Priča se bavi Myriam, odvjetnicom koja se nakon rođenja drugog djeteta vraća poslu, i njenim mužem Paulom, glazbenim producentom čiji se život mijenja kad unajme naizgled divnu dadilju Louise. Kritika je roman prozvala i 'suvremenim remakeom Genetovih 'Sluškinja'', a Slimani je zahvaljujući njemu proglašena neizostavnim novim glasom francuske i svjetske književnosti.

'Avijatičar', Jevgenij Vodolazkin, Naklada Ljevak, preveo Igor Buljan

Mnogi književni kritičari nagrađivanog ruskog pisca Vodolazkina uspoređuju s Umbertom Ecom i nazivaju ga novim književnim genijem, kažu iz Naklade Ljevak i dodaju da je 'Avijatičar' autorov prvi naslov preveden na hrvatski. U njemu se bavi najmračnijim periodom ruske povijesti 20. stoljeća: revolucijom, boljševizmom, neoboljševizmom, gulagom, ratom i anarhijom, a radnja se prati u formi memoara i dnevničkih zapisa troje likova, pripadnika različitih generacija. 'Koristeći se elementima mističnog historicizma, autor pažljivo slaže detaljan mozaik Rusije i njezinih stanovnika', najavljuju iz Ljevaka.

'Eseška zmija', Sarah Perry, Profil, preveo Saša Stančin

Književna senzacija, roman zbog kojega ćete poželjeti biti bolji čovjek, jedan od najboljih povijesnih romana desetljeća - tek su neki od komplimenata koji se vezuju uz 'Esešku zmiju', djelo britanske spisateljice Sarah Perry koja je za njega osvojila British Book Award te nagradu Waterstones 2016. Priča je smještena u Englesku 1839. i govori o Cori Seaborne, inteligentnoj i znatiželjnoj ženi koja se nakon smrti muža sa sinom iz Londona seli u Essex. Tamo od mještana čuje o povratku mitskog stvorenja, eseške zmije, a kao prirodoslovka amaterka, mlada udovica uvjerena je da se iza priče o čudovištu krije samo dosad neotkrivena vrsta. Potraga za odgovorima nanese je na put lokalnom vikaru Williamu. 'Roman 'Eseška zmija' priča je o znanosti i religiji, skepticizmu i vjeri, no prije svega pohvala ljubavi u svim njezinim oblicima', poručuju iz Profila.

'Reputacije', Juan Gabriel Vásquez, Vuković & Runjić, preveo Dinko Telećan

Kolumbijac koji živi u Barceloni Juan Gabriel Vásquez najpoznatiji je po romanu 'Zvuk stvari što se ruše', koji mu je donio nagradu Alfaguara i nagradu engleskog PEN-a, a ušla je i u finale za Médicis. Novela 'Reputacije', prema Vuković & Runjiću, povratak je njegovim najsnažnijim opsesijama - težini prošlosti, rupama u sjećanju i načinu na koji se naši životi presijecaju sa svijetom politike, zbog čega bi domaćoj publici mogao biti osobito zanimljiv. Govori o Maliarinu, najutjecajnijem političkom karikaturistu u zemlji, koji je u stanju papirom i tušem izazvati opoziv zakona, svrgnuti gradonačelnika ili ozbiljno ugroziti stabilnost jednog ministarstva. Nakon četiri desetljeća karijere, ukratko, zemlja mu je pod nogama, ali sve to mijenja neočekivani posjet jedne žene.

'Ljubavni sastanak u Senlisu', Jean Anouilh, Durieux, prevela Vera Vujović

Bogati opus čuvenog francuskog dramatičara Jeana Anouilha (1910. - 1987.) Durieux predstavlja knjigom izabranih drama, nazvanoj po jednoj od njegovih 'ružičastih djela' - 'Sastanak u Senlisu'. 'Iznenadit će broj otvorenih, a i za nas gorućih pitanja koja Anouilh u žaru scenske igre s lakoćom otvara / pa zatvara kao prozorčiće na papirnatom kalendaru', poručuju iz Durieuxa navodeći tek neka: radna emancipacija žena, osrednje umjetnički polusvijet, kukavičluk i predrasude, nasilnost, kultura nebliskosti, korporacije i burza, svakovrsna nejednakost, a ponajviše nejednakost darovitosti - kao vječne čežnje onih koji njome jesu obdareni u određenoj mjeri, ali nisu apsolutno.

'Sve što znam o tebi', Karen Cleveland, Profil, preveo Saša Stančin

Vivian Miller CIA-ina je analitičarka koja dvije godine pokušava razotkriti mrežu ruskih agenata spavača. Pretražujući računalo potencijalnog ruskog operativca, nabasa na tajnu mapu pomno skrivenih agenata unutar američkih granica. No uskoro će doznati da je ono što je otkrila prijetnja svemu do čega joj je u životu stalo, čak i njezinoj djeci. Razapeta između lojalnosti i izdaje, ljubavi i sumnje, Vivian će se morati suočiti s nemogućim izborima i saznati kome doista može vjerovati... Karen Cleveland osam je godina radila kao analitičarka CIA-e, od toga posljednjih šest godina na području borbe protiv terorizma. 'Sve što znam o tebi' njezin je romaneskni prvijenac. Prava za ekranizaciju kupio je Universal Pictures, a u filmu će glumiti Charlize Theron.

'Malo je nedostajalo', Liane Moriarty, Mozaik knjiga, prevela Ira Martinović

Australska spisateljica Liane Moriarty najširoj je publici najpoznatija po bestseleru 'Male laži', po kojem je snimljena i nagrađivana HBO-ova serija, a u Hrvatskoj su prevedene i 'Suprugova tajna' te 'Posljednja obljetnica'. U psihološkom trileru 'Malo je nedostajalo' piše o dvije dugogodišnje prijateljice Clementine i Eriki, koje imaju, kako to obično bude, veoma kompleksan odnos. Kad Erika spomene roštilj kod svojih susjeda, Clementine i njezin muž pristaju doći, a odluka će se pokazati kao možda kobna pogreška. Moriarty 'pokazuje kako krivnja može otkriti slabosti u naoko najčvršćim vezama, kako ono što ne kažemo može biti snažnije od onoga što činimo te kako ponekad najneviniji trenuci mogu donijeti najveće breme', poručuju iz Mozaika.

'Tri Evine kćeri', Elif Shafak, Hena com, prevela Mirna Čubranić

Na putu do luksuzne vile uz more, gdje je muž i prijatelji čekaju na večeri, Nazperi (Peri) Nalbantoğlu, pripadnicu istanbulskog visokog društva, napadne skitnica i otme joj torbicu. Iz nje ispadne stara polaroid fotografija triju žena i jednog muškarca, snimljena nekad davno, u njenim studentskim danima pred Oxfordom, i potakne neželjenu lavinu sjećanja na Shirin, Monu i Azura, prijatelje od kojih je svaki imao svoje poimanje vjere, te karizmatičnog profesora kontroverznog kolegija o bogu. 'Tri Evine kćeri' roman je snažnih dihotomija u kojemu se neizbježno sudaraju i isprepliću Istok i Zapad, ateizam i teizam, tradicija i modernitet, bogatstvo i neimaština, multikulturalnost i jednoumlje, navode iz Hena com i dodaju da autorica 'pristupačnim, lako čitljivim, gotovo lepršavim stilom duboko (zalazi) u neke od najkompleksnijih problema današnjice'.

'Carol', Patricia Highsmith, Vuković & Runjić, preveli Mima Simić i Josip Šipić

Roman 'Carol' (ili 'Cijena soli') Patricije Highsmith smješten je u rane 1950-e u New York i govori o homoseksualnom odnosu udane Carol i mlade prodavačice Therese koja se u nju zaljubljuje na prvi pogled. Rukopis su svojedobno odbijali mnogi izdavači, a Highsmith ga je objavila pod pseudonimom Claire Morgan. Prije nekoliko godina po njemu je snimljen hvaljeni film Todda Haynesa s Cate Blanchett u naslovnoj ulozi i Rooney Marom u ulozi Therese. Osim njega, snimljen je film po velikoj uspješnici Patricije Highsmith, 'Talentiranom gospodinu Ripleyju', biseksualnom prevarantu, serijskom ubojici i najpoznatijem junaku ove autorice kojeg je u ekranizaciji utjelovio Matt Damon.

'Žena na prozoru', AJ Finn, Profil, prevela Lada Furlan Zaborac

Iza pseudonima AJ Finn stoji američki autor i urednik u izdavačkoj kući William Morrow, kojemu je ovo prvi roman, ujedno bestseler New York Timesa. Osim s hitovima poput 'Nestale' i 'Djevojke u vlaku', kritika ga uspoređuje s Hitchcockom, opisujući 'Ženu na prozoru' kao priču 'prepunu obrata, moćnu i potresnu'. Dakako, već se dogovorila ekranizacija, a producirat će je oskarovac Scott Rudin. Radnja se bavi Annom Fox koja boluje od agorafobije i dane provodi zatvorena, ispijajući vino, gledajući filmove, prisjećajući se sretnijih vremena i špijunirajući susjede. U kuću preko puta nje doseli se obitelj - majka, otac i sin tinejdžer - a sve krene nizbrdo kad Anna jedne noći kroz prozor vidi nešto što nije smjela.

'Povijest pčela', Maja Lunde, Naklada Ljevak, prevela Anja Majnarić

Norveška spisateljica Maja Lunde poznata je po knjigama za djecu, a 'Povijest pčela' njen je prvi roman za odrasle. Priča od tri dijela bavi se Williamom iz Engleske 1892., koji ne može prehraniti svoju obitelj, sve dok mu sin ne donese knjigu o pčelama koja ga potakne da projektira novu košnicu koja će promijeniti povijest. Drugi dio priče smješten je u 2098. u Kinu, gdje radnica Tao s tisuće drugih ručno oprašuje beskrajna polja stabala jer pčela više nema, a treći dio je u sadašnjosti, odnosno u 2007., u Ohiju, kod obitelji Georgea koji se bavi uzgojem pčela, a jednoga dana sve one nestaju. ''Povijest pčela' roman je s globalno relevantnom temom s obzirom na stanje suvremenog svijeta ugroženog klimatskim promjenama što se odvijaju sve bržim tempom. U pozadini ove opće teme tri su snažne, intimne priče o odnosu između roditelja i djece', kažu iz Naklade Ljevak.

'Bez milosti', Renate Dorrestein, Hena com, prevela Maja Weikert

Nizozemska autorica Renate Dorrenstein, koja je preminula u svibnju ove godine, domaćim je čitateljima poznata po psihološkom trileru 'Kameno srce', objavljenim 2017. U 'Bez milosti' se bavi bračnim parom Vermeer, čijeg je sina prije nekog vremena ubio nestabilni vršnjak, ustrijelivši ga u diskoteci. Kako bi se oporavili, supružnici odlaze na odmor izvan Amsterdama, a u odmorištu susreću dvije tinejdžerke koje potpuno mijenjaju tijek stvari. 'Snažan je to i uvjerljiv roman u kojem autorica ukazuje na probleme u obitelji nastale kao posljedica tragičnog događaja', kažu iz Hena coma, dodajući da se psihološka stanja junaka ove napete obiteljske drame otvaraju kroz gusto isprepletene flashbackove, pri čemu se osjećaji krivnje i snažan poriv za osvetom vrtoglavo izmjenjuju s potrebom da se prevlada kaos nakon tragedije.

'Mjesec u palači', Weina Dai Randel, Lumen, prevela Gordana V. Popović

Povijesni ljubić o stvarnoj Wu Zetian, jedinoj ženi koja je u kineskoj povijesti de iure preuzela carsku titulu. Na dvor je došla kao konkubina cara Taizonga, nakon čije smrti se udala za njegova sina i nasljednika cara Gaozonga, postavši 655. godine njegova furen (što se prevodi kao carica, supruga, ali i prva pratiteljica). Na vlasti je bila još za vrijeme vladavine njezina muža (koji je 660. godine doživio moždani udar) i sinova, od 665. do 690. godine, što nije predstavljalo presedan u kineskoj povijesti. No presedan je stvorila kada je 690. godine osnovala osobnu carsku dinastiju pod imenom Zhou, čime je na neko vrijeme prekinuta vlast dinastije Tang te je vladala kao Sveta i božanska vladarska carica od 690. do 705. godine. 'Mjesec u palači' prvi je dio duologije o njezinu usponu na vlast, o čemu je autorica Weina Dai Randel, kako navode iz Lumena, istraživala deset godina. Osim ljubavnom pričom, koja je autorici osigurala nagradu RITA 2017., kritiku i čitatelje 'Mjesec u palači' osvojio je kao uzbudljiv pogled iza vrata mistične drevne Kine.

Domaća proza

'Neispričane priče', Rajko Grlić, Hena com

U ovoj autobiografskoj prozi Grlić, kako kažu iz Hena coma, na jedinstven način spaja život i film, ispreplićući oko filmskih pojmova ključne životne događaje, biografske fragmente, sjećanja, anegdote, uspomene, priče iz režijske bilježnice. ''Neispričane priče' puno su više od klasične autobiografije - u njima je dokument jednog vremena, mnogih pojedinačnih i kolektivnih sudbina, ali i pisani trag jedne redateljske karijere u kojoj je, pored svih snimljenih i nagrađenih filmova, ostalo puno nesnimljenih filmskih priča koje su oživjele kao pripovijetke', navode iz Hena coma i dodaju da se ova knjiga čita ne samo kao napeta fikcija, bez obzira na autentičnu faktografiju, nego i kao filmski leksikon koji sugerira da prave filmske i prozne priče ne treba tražiti dalje od života samog.

'Dobro je, lijepo je', Ivica Prtenjača, V.B.Z.

Prvo izdanje prvog Prtenjačina romana 'Dobro je, lijepo je' objavljeno je 2006., a prema V.B.Z.-u, on s 'Brdom' iz 2014. i 'Tihim rušenjem' iz 2017. čini samosvojan i zaokružen ciklus. 'Ako vam je Prtenjačin prozni debi dosad promakao, shvatite ga kao atmosferičan prequel kultnog 'Brda' i izgubite se u zagrebačkom spleenu, od kojeg se u ovoj knjizi epizodično bježi u snovitu portugalsku avanturu', poručuju iz V.B.Z.-a. Roman je, dodaju, jednostavne strukture te naslova koji se odavno prometnuo u simpatičnu poštapalicu. Vedrim tonom 'uz pinkicu sjete' govori o sazrijevanju usred tranzicijske zbrke, o ljepoti samovanja i težini usamljenosti.

'Ukazanje', Ivica Đikić, Fraktura

Novi roman Ivice Đikića 'Ukazanje' bavi se demokracijom i njenim slabostima, Crkvom, diktaturom i slobodom, najavljuju iz Frakture. Autor u njemu u prvom licu opisuje suđenje Albertu Kocu, genijalnom piscu govora i proglasa te utemeljitelju tajnog Posebnog ureda za društvenu kritiku, kojega u mjestu u kojemu živi, 'zabitom dijelu neimenovane države', tuže za poticanje samoubojstva radi osvete smrti brata. Kroz njegovo suđenje doznaje se o brojnim neobičnim zbivanjima vezanim za to mjesto, prije svega o obližnjem brdu na koje su se prije 25 godina odjednom počele penjati domaće i divlje životinje te spokojno gledati u nebo. Prema Ivanu Lovrenoviću, 'vrlo specifična aluzivnost i alegoričnost' kojima roman obiluje 'ni na trenutak' ne dopuštaju da tekst podlegne 'opasnosti doslovnih 'prepoznatljivosti', trivijalnih mogućnosti čitanja s ključem'.

'Terorist', Emir Imamović Pirke, V.B.Z.

Nakon što se pripovjedač, ogorčeni novinar u doba kada su novine i novinarstvo na izdisaju, spletom okolnosti zatekne pri izručenju nekog ISIL-ovca matičnoj zemlji Bosni i Hercegovini, otkriva da se upravo iz srca terora vratio njegov poznanik iz djetinjstva Mirza Kasumović. Premda ga se sjeća tek iz onih godina u kojima su se njihovi životi odvijali jedan pored drugog, a i to jedva, zainteresira se za slučaj, jer kako je uopće moguće da netko rođen u Jugoslaviji, u doba kasnog socijalizma, završi kao islamski fundamentalist, i to nakon što je svoj put kroz balkanske ratove započeo u odori HOS-a? 'Precizno, duhovito, gotovo aforistično i lucidno' Imamović u svome petom romanu 'uzima najpogodnije od književnosti i novinarstva za rudarski posao prodiranja u svijet i svijest ISIL-ovca i ubojice', navode iz V.B.Z.-a.

'Veće od kuće', Dorta Jagić, Hena com

'Puna boja, mirisa, osjeta, referenci na ljude, duhovnost i umjetnost', knjiga 'Veće od kuće' Dorte Jagić najprije bi se mogla opisati kao zbirka poetskih eseja, kažu iz Hena coma. U njoj poznata domaća pjesnikinja portretira mjesta za koja je veže doživljaj te iskustvo, neki izvorni osjećaj ili misao - od lučkih krčmi ili zamišljenih muzeja do vlakova, gradova na sjeveru ili prigradskih okretišta, a sve to 'puno simfonijske melodije jezika' jer način na koji Jagić njime vlada 'svemu daje novu dimenziju, vrijednost iznad one koja se očekuje od putopisne ili esejističke forme', navodi Hena com.

'Divljakuša', Marina Šur Puhlovski, V.B.Z.

Radnjom smješten u 1970-e, roman 'Divljakuša' bavi se ženom koja se zaljubljuje u kolegu sa studija, 'zatravljena njegovom razbarušenošću i umjetničkim senzibilitetom', a zbog kojega joj se život ubrzo pretvara u moru. Prema V.B.Z-u, ovo je '(anti)ljubavni roman' i prije svega priča o našim životima u kojima nas nema ili o životu koji curi kroz prste. 'Stil, glas pripovjedačice − to je svakodnevni jezik, ali ne izmišljeni, lažni, nego sirova istina' u kojemu nema fraza, već se one razbijaju i dobivaju novo značenje, 'pokazuju nam tko smo uistinu...', navode iz V.B.Z.-a.

'Junak ili čudovište', Mirta Maslać, Durieux

Mirti Maslać (1993.) ovo je prvi roman, a u njemu donosi istovremeno dnevnik jedne bolesti i rehabilitacije, ali i knjigu o popularnoj kulturi i umjetnosti, odnosno o 'načinu kojim motivi i narativi književne avangarde, rocka i televizijskih serija oblikuju subjektivnost', kažu iz Durieuxa. 'Junak ili čudovište', dodaju, obojen je prigušenim crnim humorom pružajući 'nemilosrdan uvid u tijelo kao zazoran locus traume i predstavlja autodestrukciju bez ikakvog romantiziranja'.

Domaća i strana publicistika

'Ludilo u civilizaciji', Andrew Scull, Sandorf, preveo Dinko Telećan

S podnaslovom 'Kulturna povijest umobolnosti od Biblije do Freuda, od ludnice do moderne medicine', knjiga 'Ludilo u civilizaciji' prati dugu i složenu povijest mentalnih poremećaja i naših pokušaja da ih liječimo. Scull čitatelja vodi od antičkih vremena do današnjice, ocrtavajući živopisan i često mučan portret različitih načina na koje su kulture diljem svijeta interpretirale ono naizgled iracionalno, psihotično i ludo, navode iz Sandorfa. Knjiga, dodaju, istražuje i kako je ludilo proganjalo maštu umjetnika i pisaca te opisuje dubok utjecaj koji je imalo na umjetnost, od drame, opere i romana do slikarstva, kiparstva i filma.

'Miroslav Krleža: Zagreb 1942.', Sandorf

Zagreb, 1942. Hitler je zaposjeo četiri petine Europe, a ratu i uništenju se ne nazire kraj. Krleža je, nakon sukoba s ljevicom i razlaza s Partijom, potpuno izoliran, 'štoviše, izopćen poput gubavca', navode iz Sandorfa, a istovremeno živi u svakodnevnom strahu: 'Unatoč tome što je u vrhovima endehaške vlasti – koja je njegove knjige ('gadaluk', 'blato', 'ruglo', 'sramotu') spaljivala – bilo odlučeno da ga ne likvidiraju, Krleža tijekom prve polovice četrdesetih dnevice strahuje da ga samoinicijativno ne zakolje kakva horda pijanih ustašâ'. U takvim okolnostima piše dnevnik čiji je izbor zapisa priredio Darko Milošić.

'Judi i beštije', Miljenko Smoje, Hena com

'Judi i beštije' dosad je nepoznat cjeloviti rukopis koji je nasljednik udovice Miljenka Smoje pronašao u njezinoj ostavštini, ratna kronika Splita iz kasnog ljeta i jeseni 1991. Tekst se, kažu iz Hena coma, naslanja na kultnu autorovu novinsku rubriku 'Dnevnik jednog penzionera' u smislu da pisac i u ovom slučaju boravi na svojim pričuvnim adresama u Supetru na Braču, odnosno Pisku pokraj Omiša, malomišćanskim azilima gdje se običavao sklanjati od velomišćanske vreve te evidentira svoju svakodnevicu. ''Judi i beštije' knjiga je koja je sjajno ostarjela: četvrt stoljeća kasnije čita se kao dojmljiv i pouzdan vodič kroz jednu tužnu epohu. K tome, ovaj rukopis pokazuje kako je i pod nepretencioznom egidom žurnalističkog dnevnika moguće ispisivati moćnu literaturu', poručuju iz Hena coma.

'Nejednaki', Ivana Dragičević, Naklada Ljevak

Od intervjua s Bašarom al Asadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock benda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu, do Trumpova govora u Varšavi, vanjskopolitička novinarka Ivana Dragičević u publicističkom djelu 'Nejednaki' bavi se gorućim globalnim problemima današnjice. O njima piše kroz prizmu događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima koje je odradila godinama putujući svijetom i boraveći u različitim kriznim žarištima. 'Autorica nam iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici', poručuju iz Naklade Ljevak.

'Henry Miller - život', Robert Ferguson, Sandorf, preveo Marko Gregorić

Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Autor istražuje poze i ranjivosti ovog kultnog imena američke književnosti 20. stoljeća i podastire portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anaïs Nin, navode iz Sandorfa.

'Kako Berlin vlada Europom', Paul Lever, Profil, prevela Iva Karabaić

Sir Paul Lever jedan je od najboljih britanskih poznavatelja Njemačke. Tijekom svoje karijere, između ostalog, u britanskom ministarstvu vanjskih poslova bio je šef odjela za Europsku uniju, a od 1997. do 2003. i britanski ambasador u Berlinu. Upravo tamo je iz blizine upoznao njemačko društvo, političku scenu i ekonomiju, ali i shvatio kako ta zemlja funkcionira, što ju pokreće, zbog čega je snažna. 'Ova iznimno aktualna publicistička knjiga govori o tome kako Njemačka operira na međunarodnoj sceni, ali i kako je koristila svoju ekonomsku snagu i ono što se naziva 'meka moć' da ovlada Europom', navode iz Profila i dodaju da autor, među ostalim, objašnjava kako je došlo do toga da je, iako njemačka formalna pozicija nije drukčija od ostalih država članica, praksa takva da je njemačko stajalište ono koje Komisija traži prije nego što djeluje, a druge vlade prije nego što donesu odluke. Paralelno, objašnjava što bi njemačka pozicija mogla značiti za sudbinu Europe.

'Globalno nezadovoljstvo', Noam Chomsky, Naklada Ljevak, preveo Damir Biličić

Kroz 12 intervjua s dugogodišnjim sugovornikom Davidom Barsamianom, slavni američki lingvist, filozof, pisac i predavač Noam Chomsky propituje najnovije događaje diljem svijeta: uspon ISIL-­a, dosege državnog praćenja i nadzora, razorno djelovanje sustava moći, sve izraženiji bijes zbog ekonomske neravnopravnosti, sukobe na Bliskom istoku te predsjednički mandat Donalda Trumpa. U osobnim osvrtima na djetinjstvo provedeno u Philadelphiji, Chomsky opisuje i vlastito intelektualno putovanje, kao i nastanak beskompromisnih stavova koji su ga doveli do pozicije vodećeg američkog intelektualnog disidenta.

'Voljela sam Staljina i on mene', Ljubov Orlova, Profil, preveo Vlado Vurušić

Ljubov Orlova (1902.-1975.), zvijezda ruskog filma i jedan od najvećih seks-simbola sovjetskog komunističkog razdoblja, vladala je filmskim platnom u olovna vremena vladavine Josifa Visarionoviča Staljina. Neokrznuto je proživjela godine najgoreg državnog nasilja; kao 'glavna glumica' SSSR-a kitila se mnoštvom ordena, priznanja i medalja, zauvijek zadržavši titulu nedodirljive 'Staljinove ljubimice', a živjela je na visokoj nozi, u dvokatnoj dači s podrumom okruženoj visokom ogradom, kopiji vile Charlieja Chaplina u Hollywoodu. Premda je sama priznala da je 'živjela u stalnom strahu' te je navodno na dan kad je Staljin umro za ručkom izjavila: 'Zvijer je napokon crknula', prava priroda njezine veze sa Staljinom ostaje misterij, a u memoarima sada objavljenim i u Hrvatskoj, prema Profilu, 'Orlova priznaje puno više nego što je javnosti bilo ranije poznato'.

'Rođene za krunu', Julia P. Gelardi, V.B.Z., prevela Alma Keser-Brozović

'Rođene za krunu' priča je o pet unuka kraljice Viktorije, Aleksandri, Eni, Sofiji, Mariji i Maud, koje su vladale Rusijom, Španjolskom, Grčkom, Rumunjskom i Norveškom. Knjiga prati njihove živote od djetinjstva, najvećim dijelom provedenog s bakom u Windsoru, Osborneu i Balmoralu, pa sve do bračnog života na dvorovima u Sankt Peterburgu, Madridu, Ateni, Bukureštu i Kristianiji, a temeljena je na dosad neobjavljenim pismima, dnevničkim zapisima, memoarima, diplomatskim dokumentima, sekundarnim izvorima te intervjuima s potomcima protagonistkinja. 'Ova je knjiga vrijedna povijesna studija koja se iščitava poput najboljeg romana', kažu iz V.B.Z.-a.

'Profinjeno umijeće stava j**e mi se', Mark Manson, Naklada Ljevak, prevela Petra Štrok

'Profinjeno umijeće stava j**e mi se' najprodavanija je publicistička knjiga na Amazonu 2017., a Mark Manson u njoj o svemu piše bez dlake na jeziku, 'nudeći zdravu dozu sirove istine koja donosi pravo osvježenje', kažu iz Naklade Ljevak. Djelo je, dodaju, odgovor na 'onaj cmizdravi mentalni sklop koji od nas traži da se uvijek osjećamo dobro i 'pozitivno''. Manson argumentaciju potkrepljuje znanstvenim istraživanjima, citatima iz filozofsko-religijskog područja, tvrdeći da nam poboljšanje života ne ovisi o stalnom traganju za srećom i izbjegavanju neuspjeha i patnje.