'Kultura apstrakcije: hrvatski arhitektonski modernizam 1914. - 2014.' naziv je i kratki opis koncepcije kojom će se Hrvatska predstaviti na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture, što će se održati od 7. lipnja do 23. studenoga pod umjetničkim ravnanjem nizozemskog arhitekta Rema Koolhaasa
Venecijanski bijenale jedna je od najatraktivnijih svjetskih arhitektonskih manifestacija čije se teme, nastupi i poruke dugo pamte te usmjeruju diskurse na području arhitekture, rekla je izbornica hrvatskog nastupa Karin Šerman, predstavljajući s članovima autorskog tima odabranu koncepciju na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.
Za tematski okvir Koolhaus nije u fokus stavio arhitekte-zvijezde, već fenomene, procese i istraživanje arhitektonske povijesti. Precizirao je i da se izložbe u nacionalnim paviljonima bave istraživanjem razvoja nacionalnih arhitektura u proteklih stotinu godina, i to tako da svaka na svoj način oslovi problem brisanja nacionalnih obilježja u korist globalnih.
Šerman je ocijenila da je takav Koolhausov pogled upućen budućnosti, a tema pogađa u samo središte procesa i pojava u razdoblju ključnom za hrvatsku povijest, kulturu i arhitekturu, jer se ono preklapa s periodom nacionalne emancipacije i konstruiranja hrvatskog kulturnog identiteta.
Odlučili smo se pozabaviti paradoksom koji proizlazi iz zadane teme, s obzirom na to da se nacionalna arhitektura istodobno s usvajanjem modernizma kao manifestacije globalno širećeg moderniteta uspješno razvijala unatoč njemu, ali i kroz te uz pomoć njega, istaknula je Šerman.
Primjeri će obuhvatiti razne tipologije i mjerila, od detalja do grada, krajolika i teritorija, u svim dekadama tog razdoblja i različitim regionalnim kulturama i kontekstom, među kojima se ističu međuratna arhitektura tridesetih i poslijeratna pedesetih i šezdesetih godina.
Izložba će imati tri segmenta, 'repozitorij' - bazu s oko 300 arhitektonskih primjera iz stogodišnjeg razdoblja, 'lentu razvoja' koja bilježi najvažnije vanjske i unutarnje momente u usmjeravanju lokalnog arhitektonskog razvoja te 'fundamente' koji predstavljaju trajna i konstitutivna obilježja lokalnog arhitektonskog djelovanja i mentaliteta.
Voditelj autorskog tima Andrej Uchytil istaknuo je da izložba neće biti vezana isključivo vezana uz Arsenal već može dalje putovati kao edukativan projekt, s obzirom da se njime zamjenjuju dosadašnje parcijalne analize tog razdoblja i donosi opsežan materijal za buduće istraživače.
Ministarstvo kulture financirat će projekt sa sto tisuća eura, što je otprilike na istoj razini kao ove i prošle godine, rekao je Berislav Šipuš, zamjenik ministrice kulture, dodavši da je po cijeni od 50 tisuća eura osiguran i tradicionalni prostor u Arsenalu, odnosno oko 75 četvornih metara u njegovu kraku Artiglierie brodogradilišnih radionica iz 16. stoljeća.
Svi članovi pobjedničkog autorskog tima ujedno su članovi Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Uz izbornicu i voditelja tu su Zrinka Barišić Marenić, Melita Čavlović, Igor Ekštajn, Nataša Jakšić, Mojca Smode Cvitanović i Marina Smokvina.
Tomislav Pavelić, predsjednik Ocjenjivačkog suda što je između tri aplikacije izabrao njihovu, rekao je da taj koncept pomiruje problematizirajući i prezentacijski smjer nastupa, te da bi hrvatski nastup mogao biti uzbudljiv i koristan. Došlo je doba da se povlače crte i zaključuje, a da zaključci ostaju kao nešto trajno za daljnji rad, ustvrdio je.
Osim u karakteru, ovogodišnji se Venecijanski bijenale arhitekture nakon tridesetak godina održavanja mijenja i po trajanju - umjesto tri trajat će šest mjeseci i tako se izjednačiti sa svojim pandanom, umjetničkim bijenalom.