Kada se govori o retrospektivnim izložbama, često se govori o jednoj zaokruženoj epohi, priči koja je ispričana i koju sada je imamo priliku vidjeti u cijelosti, fino posloženu, ulaštenu i odmjerenu.

Retrospektivna izložba hrvatskog stripa koja će se održati u Parizu ove godine, tek djelom spada u gore spomenute priče. Ona naravno želi ukazati na tradiciju domaćeg stripa, njegove velikane i radove kojima su obilježili 77 godina ovog medija u Hrvatskoj.

Ponosni smo na oca domaćeg stripa, Andriju Maurovića, čiji su radovi u stripovima poput 'Vjernice mača' i 'Trojice u mraku' pokazivali zavidan talent i vrsno oko za filmsko kadriranje unutar stripa, pristup kojem su na stranim tržištima tek težili.

Neizbježno je spomenuti braću Naugenbauer, Waltera i Norberta, koji su osim odličnih stripova pridonijeli i stvaranju prvog jugoslavenskog animiranog filma, stila i produkcije koji su se mogli nositi s dugometražnim radovima studija Disney.

Naravno bio je tu i Ferdo Bis, Josip Soldo i mnogi drugi koji su pridonijeli stvaranju zlatnog doba hrvatskog stripa. Veliki strip crtači koje su nakon II. svjetskog rata i komunističke zabrane stripa s punim pravom 50-ih godina prošlog stoljeća zamijenili Ivica Bednjanec, Otto Raisinger,Žarko Beber, Jules Radulović... te još mnogi umjetnici koji su hrvatski strip ispratili u njegovo zrelo doba i Zagreb učinili jednom od svjetskih strip metropola, a koji su na kraju izgubili bitku pred mnogim za časopise financijski isplativijim uvoznim stripovima krajem šestog desetljeća.

Ali zato s još većim ponosom govorimo o nekim novim klincima, okupljenima oko omladinskih listova koji iz mrtvih izvlače domaći strip, daju mu novo, eksperimentalno i avangardno ruho tipično za društvene obrate 70-ih godina u Hrvatskoj. Usko povezani uz glazbu tog razdoblja, tzv. Novi val, crtači te generacije, između ostalih i Mirko Ilić, Igor Kordej i Radovan Devlić, okupljaju se u neformalnu skupinu pod nazivom Novi Kvadrat.

Istina, skupina je djelovala kratkotrajno, no na njihovim krilima stasa nova generacija i novi polet hrvatskoga stripa, koji traje 80-ih godina prošloga stoljeća i koji je iznjedrio autore poput Milana Trenca, Esada Ribića, Danijela Žeželja i još mnogih drugih koji su obilježili hrvatski i svjetski strip do današnjih dana.

Teško je prisjetiti se devedesetih godina, kada zbog rata u Hrvatskoj strip još jednom bude skoro pa zaboravljen, ali i u tom razdoblju djeluju i stasaju autori koje s ponosom možemo spomenuti, poput Edvina Biukovića, Štefa Bartolića, Gorana Parlova...

Uza cijelu tu povijest, na izložbi će se moći uživo vidjeti i što danas domaći autori rade. Od multimedijalnog performansa Danijela Žeželja i njegove supruge, preko živog slikanja na zidu rotonde Mire Sekulića i plakata Dunje Janković i Igora Hofbauera, do dva recentna strip albuma Frane Petruše.

I tu dolazimo do razloga zašto ova retrospektivna izložba nije ispričana priča. Ona je ovdje kako bismo rekli Francuskoj, europskoj meki stripa, koja iako već zna za nas, da mi imamo vrhunsku priču, a njezin najbolji dio tek slijedi.