IZLOŽBA U ZAGREBU

Više od prostora u kojem se samo živi i boravi: Umjetnički doživljaj krajolika

27.08.2019 u 08:25

Bionic
Reading

U Galeriji Prsten Doma HDLU-a u Zagrebu 4. rujna na grupnoj izložbi 'Prostori krajolika' predstavit će se 24 domaće umjetnice i umjetnici

Izlažu Josip Alebić, Damir Babić, Gordana Bakić, Josip Brandis, Igor Čabraja, Mario Čaušić, Tanja Deman, Sebastijan Dračić, Hrvoje Duvnjak, Ivona Jurić, Katarina Ivanišin Kardum, Zlatko Kozina, Kristina Lenard, Mario Matoković, Miron Milić, Zdravko Milić, Igor Ruf, Davor Sanvincenti, Domagoj Sušac, Marko Tadić, Zlatan Vehabović, Mirjana Vodopija, Davor Vrankić i Zlatan Vrkljan, koji će se predstaviti radovima u različitim medijima - slikarstvu, skulpturi, instalaciji, fotografiji, ambijentu.

Kustosi izložbe su Igor Loinjak i Domagoj Sušac.

'Kao što portret podrazumijeva suodnos unutrašnje i vanjske dimenzije prikazanoga lika, tako i prikaz krajolika nije tek preslikavanje viđenoga, nego i uranjanje u promatrano, posredstvom promatranog uranjanje u sebe, vezivanje za geografiju promatranog i ukorjenjivanje u tlo iz kojega je budući prikaz niknuo, ali i oblikovanje prikazanoga snagom vlastite (pro/do)življenosti prirode', navodi u predgovoru izložbe Loinjak te dodaje kako je prostor krajolika više od prostora u kojem se samo živi i boravi.

Hrvoje Duvnjak, Sjever
  • Zlatan Vehabović, Gerats & star
  • Gordana Bakić, Infinitive plates
  • Davor Sanvincenti, Emulsive landscape
  • Igor Čabraja, Bez naziva, Interferencije
  • Josip Brandis, Paper-polis
    +5
Prostori krajolika Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HDLU

'Povezanost čovjeka i prirode prema mišljenju Friedricha Ratzela, ujedno i osnivača antropogeografije, 'rezultira kreiranjem vitalnog životnog prostora (Lebensraum) u kojem će svakovrsne ljudske aktivnosti (...) njima imanentnim jezicima oblikovati različite signale geografičnosti'. Te je 'signale geografičnosti' moguće oblikovati, ali i tumačiti na različitim razinama tako da pojam krajolika prestaje biti tek doslovan pejzaž i postaje svijet u kojemu se oslikava povezanost tla i umjetnika. Čita se tu ljubav koju osjećaju jedno prema drugom, kao i naznaka sreće, mržnje, sumnje, strasti ili želje za bijegom bilo od krajolika bilo od sebe samoga. Konačno, umjetnik osjeća krajolik onoliko i onako kako tlo osjeća samoga umjetnika dajući mu više ili manje poticaja za ostanak ili bijeg', piše Loinjak o izložbi koja će se u Galeriji Prsten moći razgledati do 22. rujna.