Projekt Vizionar godine sastoji se, podsjetimo, od tri elementa. Prvi se odnosi na godišnju nagradu koja će se dodijeliti u pet kategorija (uz kulturu, tu su kategorije gospodarstvo, tech, društvo i sport, uz posebnu krovnu nagradu Vizionar godine). Drugi element je konferencija na kojoj će se proglasiti dobitnici, a kojoj je cilj s ključnim predstavnicima hrvatskog gospodarstva i društva pokrenuti diskusiju o glavnim temama za razvoj Hrvatske. Treći element odnosi se na cjelogodišnji medijski sadržaj koji će kontinuirano otkrivati i isticati one koji se aktivno zalažu za nužne izmjene ustaljenih obrazaca koji su prepreka razvoju i koji mijenjaju perspektivu Hrvatske.

Izbor Vizionara godine krenuo je okupljanjem tportalovih 100 - sto ključnih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara i kroničara medija koji utječu na sadržaj news portala nominirali su svoje vizionare godine u svakoj pojedinačnoj kategoriji. Redakcija tportala zatim je odabrala pet kandidata s najviše nominacija u svakoj kategoriji. Glavni žiri glasovat će o njima, izabrati pobjednike u svih pet kategorija te krovnoga vizionara za 2022. godinu. Proglašenje dobitnika održat će se na konferenciji 9. veljače 2023.

Izbor kandidata za nagradu Vizionar godine u kulturi nije bio sasvim lagan zadatak. Lista nominiranih kulturnjaka bila je opsežna; predlagani su pojedinci koji svojim vizionarskim doprinosima mijenjaju način na koji razmišljamo o kulturi, kao i oni koji proizvode umjetnička djela što Hrvatsku globalno pozicioniraju. Izbor je na koncu sužen na pet kandidata, od kojih je jedan zapravo naš poznati producentski dvojac.

Nebojša Taraba & Miodrag Sila

Drugi plan, iza kojega stoji ovaj dvojac, vodeća je nezavisna produkcijska kuća u regiji, specijalizirana za visokokvalitetne dramske serije. Međunarodni uspjeh postigli su produkcijom serije 'Uspjeh', prvom serijom za HBO Europe u regiji Adria. Producirali su i dramsku seriju 'Šutnja', koja je također od ove godine dostupna na HBO Europe, a tu su, dakako, i njihove 'Novine', serija u tri sezone koju smo ranije gledali na Netflixu. Drugi plan definitivno predvodi nove trendove u lokalnoj filmskoj industriji, a koliko su uspješni, govori i brojka od 87 milijuna kuna prihoda prošle godine, što ih je poguralo odmah iza velikih nacionalnih produkcija kao što su RTL i NovaTV.

Juraj Lerotić

Dugo očekivani Lerotićev prvijenac sjaji intenzitetom i autentičnošću. Dobio je važne nagrade na nizu filmskih festivala, uključujući one u Locarnu i Sarajevu, a uz iznimno tešku i društveno važnu temu samoubojstva koju obrađuje, odlikuje se izvrsnim kadriranjem, minimalizmom, razvijenim dijalozima te fantastičnim glumačkim izvedbama. Glavnu ulogu u filmu odigrao je upravo redatelj Lerotić, a scenarij je djelomično inspiriran događajima koje je prije više godina proživjela njegova obitelj. Nedavno je odlučeno i da će nas 'Sigurno mjesto' predstavljati kao kandidat za Oscara, ali film se, nažalost, ipak nije našao na shortlisti za tu prestižnu nagradu.

Seid Serdarević

Neumorni izdavač Seid Serdarević (Fraktura) pokrenuo je nedavno sestrinsku Frakturinu izdavačku kuću - Bodoni. Mjesto je to specijalizirano za izdavanje književnih klasika u modernoj izvedbi i s osvježenim prijevodima, kao i slikovnica. Književna djela bi se, naime, trebala nanovo prevoditi svakih 30-50 godina zbog jezika koji se mijenja, a velike kulture odavno imaju taj običaj. No to nije uvijek tržišno isplativo, pa često prođe i mnogo više od 50 godina u kojima hrvatska kultura ne dobije osvježeni prijevod nekog važnog klasika. S Bodonijem se, međutim, čini da kreću promjene na tom planu, a svjež primjer jest njihov novi prijevod (prvi nakon 50 godina) epohalnog djela Fjodora Mihajloviča Dostojevskog 'Zločin i kazna' (u prijevodu Tatjane Radmilo).

Monika Herceg

Posljednjih nekoliko godina za poeziju u Hrvatskoj ova je nagrađivana i prevođena pjesnikinja i dramatičarka napravila čuda. Osim spisateljskim radom, ističe se organizacijom pjesničkih događanja, uredničkim radom, ali i popularizacijom poezije na društvenim mrežama. Bila je i među onima koji su doveli poeziju u razrušenu Petrinju samo nekoliko dana nakon velikog potresa. Često se zna reći da se poezija slabo prodaje i da nema svoju publiku. Bez Monike Herceg stanje bi bilo tisuću puta gore.

Željko Belinić

Vrlo je zanimljiva pojava Čovjeka - časopisa, odnosno Željka Belinića, na domaćoj književnoj sceni. Ovaj samozatajni i pomalo misteriozni čovjek na svom profilu na Facebooku i pripadajućem blogu svakodnevno objavljuje pjesme, kratke priče i prozne ulomke pisaca i spisateljica u regiji. Čovjek-časopis, svojevrsni arheolog suvremene književne scene, jednaku pozornost posvećuje rukopisima poznatih pisaca, ali promovira i one posve nepoznate, koji se tek spremaju izdati svoje djelo. Riječ je iznimnom filtru najbolje književnosti s ovih prostora i mjestu na kojemu se mogu pročitati mnoge književne premijere, ili samo raspravljati o književnosti. Č-Č je zasigurno stalna adresa mnogim urednicima, prevoditeljima, agentima i drugima iz branše koji su neprestano u potrazi za novim imenima na književnoj sceni.