Na deseti natječaj za najbolji hrvatski roman ove godine prijavljeno je ukupno 47 romana, a dobitniku ili dobitnici književne nagrade roman@tportal.hr pripast će 50 tisuća kuna. Tportalov žiri, koji čine književna kritičarka Katarina Luketić, pisci i urednici Miroslav Mićanović (predsjednik žirija) i Jadranka Pintarić, prevoditeljica Ursula Burger te kazališni redatelj Ivica Buljan, iščitao je pristigle romane i odabrao polufinalnih 11 naslova izdanih u 2016. godini. Nakon ovog izbora slijedi 'skraćivanje' popisa na pet finalista, a dobitnika jubilarne desete tportalove književne nagrade znat ćemo 7. srpnja.

To su, abecednim redom:

Slađana Bukovac: Stajska bolest (Sandorf)

Nakon zapaženog 'Roda avetnjaka' Slađana Bukovac napisala je novi, po mnogo čemu aktualni roman u kojem se sumorne teme bračnog nasilja, krijumčarenja ljudi, korumpiranih moćnika i fašizacije društva isprepleću s dojmljivim, u domaćoj prozi rijetkim i rijetko uspjelim opisima duboko emotivnog, neupitno iskrenog i možda jedinog preostalog stvarnog odnosa, onog ljudskih bića s dvije vrste koje su uz njega od pamtivijeka – psima i konjima.

Daša Drndić: EEG (Fraktura)

Andreas Ban, junak romana ‘EEG’, igra svoju vlastitu partiju šaha crnim figurama. Iako zna da ne može pobijediti, nastavlja riskirati jer ta je igra jedino što ga istinski zanima. Bez obzira na to je li u Rovinju, Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Parizu, Toskani, Rigi ili pak Tirani, Ban pripovijeda priče onih koji ih sami nisu mogli, znali, smjeli ili htjeli ispričati, jer one su sastavni dio njegove beskonačne partije šaha. Andreas Ban nije uspio u pokušaju samoubojstva na kraju romana 'Belladonna', već, i dalje ciničan, ispisuje stranice prekarijatnog intelektualca današnjice.

Ivica Đikić: Beara (Naklada Ljevak)

Kapetan bojnog broda Ljubiša Beara bio je previše aktivan, predan i zločinački kreativan u četverodnevnoj ili petodnevnoj operaciji pogubljenja bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice da bi ga se moglo uklopiti u kalup neutralnog izvođača tuđih zamisli i naređenja. On je u svakom trenutku bio upućen u krajnju namjeru sa zarobljenicima, on je osmišljavao i poduzimao presudne korake za prevođenje smrtonosne zamisli u stvarnost. Djelovao je iz uvjerenja da se to mora učiniti, a ne zato što je bio dehumanizirani kotačić u perfektno uštimanom stroju za proizvodnju smrti.

Tatjana Gromača: Bolest svijeta (Sandorf)

Roman 'Bolest svijeta' čitatelja uvodi u zbilju naratorice, spisateljice i intelektualke zrelih godina. Prateći svijest junakinje, njezina razmišljanja i percepciju, pruža se uvid u društvenu stvarnost i unutarnji svijet senzibilnog, duhovno usmjerenog pojedinca. Dvojbe i strahovi tog pojedinca dvojbe su koje su do najužarenijih točaka doveli filozofija i roman egzistencijalizma – individua, u težnji za osobnom slobodom, ali i atmosferom zadovoljnog, zdravog kolektiva čiji je dio, suočena je s nemilosrdnim granicama čije je poštivanje nužno jer joj uvjetuje opstanak.

Damir Karakaš: Sjećanje šume (Sandorf)

Damir Karakaš u novom bildungsromanu 'Sjećanje šume' – svojevrsnom autofikcionalnom hommageu djetinjstvu provedenom u Lici – tematizira odrastanje u 'mitskim' prostorima ličkih sela i gradića. Autor u karakterističnim bizarnim prizorima, ogoljelim stilom, lišenim bilo kakve kićenosti, patetike i ekstenzivnih opisa, niže pokušaje u osnovi senzibilnog protagonista, krhkog dječaka koji je zakoračio u pubertet, da se, u srazu emocija i realiteta, snađe, prilagodi i etablira u surovom okruženju vršnjaka i odraslih, koji u svojoj egzistencijalnoj muci nemaju previše razumijevanja za muke odrastanja.

Marinko Koščec: U potrazi za početkom kruga (Sandorf)

'U potrazi za početkom kruga' roman je smješten u sredinu u kojoj su prepoznatljiva obilježja suvremene urbane Hrvatske. Središnji je lik sredovječni pisac. Međutim tema nije spisateljska djelatnost i tegobe stvaranja; problematika pisanja pojavljuje se tek na marginama zbivanja. Roman se fokusira na protagonistovu intimu, odnosno njegov bračni život i misaoni prostor. No 'U potrazi za početkom kruga' tek je mjestimično introspektivan roman. U daleko većoj mjeri grade ga 'živi' prizori, u kojima je, kroz prizmu protagonistove svijesti, težište na analizi ljudskog ponašanja.

Ivan Lovrenović: Ulazeći u Varcar (Fraktura)

Knjigom ‘Ulazeći u Varcar’ Lovrenović proširuje i produbljuje krugove svojih opsesija i literarnih putovanja do neslućenih dubina. Varcar je za Ivana Lovrenovića više od mjesta odrastanja, od doma predaka, od uspomena, on je magma iz koje se rađaju i stvaraju sve poetske, literarne i životne asocijacije. Ova je knjiga i roman i poema i briljantan esej, ona se ne može i ne smije jednoznačno definirati. Posveta mjestu, prostoru i onima koji su bili i jesu Varcar, ova je knjiga mnogo toga, ali nadasve je zavjet beskrajne ljubavi i vjere u snagu jezika, koji jedini može stvoriti svaki svijet.

Kristian Novak: Ciganin, ali najljepši (OceanMore)

'Ciganin, ali najljepši' Kristiana Novaka jest strogo žanrovski gledano krimić, s enigmom, brutalnim ubojstvima nepoznatih – jer leševe bez lica teško je identificirati – i istragom te lijep pokazatelj toga da se stvari ne smiju strogo gledati, ni suditi, jer je krimić koliko i ‘Zločin i kazna’. 'Ciganina' je ispripovijedalo, preciznije kazalo, jer uglavnom čitamo krnje transkripte, čak četvero pripovjedača: Milena, sredovječna povratnica u rodni Sabolščak, Nuzat, Kurd iz Mosula na putu za Calais, Sandokan zvan Sandi, Ciganin iz Bukova Dola, i Plančić, PR iz Policijske uprave zagrebačke.

Maja Ručević: Je susis Jednoruki (Algoritam)

'Je suis Jednoruki' je priča o ljubavi, o podijeljenosti i spajanju, o iscjeljivanju, o ranama i ožiljcima, o novom početku na osobnoj, interpersonalnoj i socijalnoj razini. O potrazi za prošlim i za nestalim osobama: 'NESTALA OSOBA je ona osoba koju je ubio pokušaj čovjeka. Nestala osoba je ostavljena osoba. Ostavljena na razne načine. Šarolika je ponuda. Jednom davno ostavljena, vječno strepi. Strepnja je prokletstvo osobe koja se nikada neće opustiti.'

Olja Savičević Ivančević: Pjevač u noći (Sandorf)

Radnja romana Olje Savičević Ivančević 'Pjevač u noći' proteže se unazad dvadeset godina obuhvaćajući ratni i postratni period, što je vrlo važna komponenta u analizi karaktera glavnih likova. Akteri ljubavne priče su bivši bračni par – Naranča Pejović i Slavuj Mitrović – scenaristica sapunica i pjesnik, ulični umjetnik, aktivist, posve nekonvencionalan lik. Društveno okruženje i prostor romana obuhvaćaju dobar dio bivše Jugoslavije: Ljubljana, Zagreb, Split, Dalmatinska zagora, Bosna. Sve završava u Detroitu, završetkom otvorenim brojnim interpretacijama i čitanjima.

Lada Vukić: Specijalna potreba (V.B.Z.)

'Specijalna potreba' afirmira ono autentično ljudsko u nama. Hrabar i potresan tekst koji je tako napisan da, čitajući ga, postajemo bolji ljudi. Emil živi sa samohranom majkom koja teško sastavlja kraj s krajem iako se ubija od posla. Sinu, koji ima problema s nogama i boluje od mutizma (poremećaja govorne komunikacije), daje svu ljubav i bori se da se što bolje socijalizira. U vješto i precizno vođenoj priči zbiva se i jedan ljubavni zanos te dramatični lomovi među likovima, neobični susreti s dilerom, filozofska razmišljanja slijepog profesora i Emilovo natjecanje s njim u slušanju šumova.