Glavni projektant Nenad Kondža rekao je da će pozornica, koja potječe iz vremena kada je kazalište izgrađeno, nakon obnove biti suvremena i u prezentacijskom i tehničkom smislu te u skladu sa zahtjevima današnjeg vremena.

Pri izradi projekta, dodao je, morali su se potpuno riješiti i ostali tehnički sustavi kazališta poput ventilacije, klimatizacije, odimljavanja te zahtjeve koje postavljaju propisi koji se odnose na zaštitu od požara uskladiti s konzervatorskim propisima, koji se odnose na zaštitu spomenika kulture kao što je zgrada osječkoga HNK-a.

Kako je objasnio Kondža, relativno bitna promjena je što će na pod umjesto tepiha biti postavljen parket, što je puno bolje za sve glazbene predstave. Osim toga riješeni su uvjeti za osobe teže pokretljivosti koje će, ugradnjom dizala, moći ulaziti u svečanu dvoranu bez korištenja stubišta, dodao je. U skladu sa suvremenim uvjetima zaštite od požara, morala su biti uvedena i nova stubišta, odnosno zaštićena postojeća kako bi posjetitelji u slučaju nezgode mogli izići na siguran način.

Ističe kako po pitanju dizajna zgrade i svih bitnih prostora neće biti nekih velikih intervencija jer je zgrada HNK-a zaštićeni spomenik kulture, ali će kazalište biti 'osvježeno' nekim novim dodatnim elementima.

'Radovi će sigurno biti zahtjevni i realno je očekivati da će trajati dvije kazališne sezone. Mogli bi možda biti i malo kraći, ali naša praksa pokazuje da će to vjerojatno biti tijekom dvije sezone', naglasio je Kondža.

Napomenuvši kako je osječki HNK, nakon obnove zagrebačkih kazališta Gavella, Kerempuh te Kazališta lutaka, četvrto kazalište čiju obnovu projektira, Kondža je naglasio kako je u tehničkom smislu to sigurno najzahtjevniji projekt.

Poslovna ravnateljica osječkog HNK-a i buduća intendatnica, koja dužnost preuzima 1. travnja, Dražena Vrselja, ističe kako je 'ovo najveća obnova zgrade HNK-a od njezine izgradnje, polovicom 19. stoljeća', nakon koje će Osijek dobiti najfunkcionalniju kazališnu zgradu u ovom dijelu Europe, s najsuvremenijom tehničkom opremom.

Aktualni intendant Božidar Šnajder podsjetio je kako su zadnji veliki cjeloviti radovi na zgradi HNK-a izvođeni od 1991. do 1994. godine, i bili su svojevrsna 'kozmetika', da bi kazalište, nakon oštećenja i stradavanja u Domovinskom ratu, opstalo i očuvalo ansambl.

Upozorava kako treba imati plan i program kako raditi u uvjetima obnove kazališta te kako osigurati prostore za rad i očuvanje glumačkog i opernog ansambla, u dvije godine koliko će trajati radovi, jer, kako ističe, obnoviti zgradu ne znači ništa, ako se ostane bez ansambla.

'Imam svoje viđenje kako organizirati rad kazališta u tom razdoblju, i nadam se da ću, u idućih par mjeseci, koliko ću još biti intendant, s budućom intendanticom razgovarati o tome, i reći svoje prijedloge', poručio je Šnajder.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić istaknuo je kako je ovo jedino nacionalno kazalište odavde do Zagreba, i stoga će cjelovita obnova zgrade osječkog HNK-a, pročelja i interijera, imati potporu Županije i grada Osijeka, kao osnivača, te Vlade RH, kroz projekt 'Slavonija, Baranja i Srijem', gdje je definirana kao jedan od prioriteta.

To je tema o kojoj će se komunicirati s Vladom i nadležnim Ministarstvom te očekujem da ćemo ove godine imati jasno definirane rokove za početak i završetak obnove. Kada govorimo o sredstvima krećemo odmah s razgovorima, a sredstva će se osigurati iz EU fondova, proračunskih izvora, te kroz projekt 'Slavonija, Baranja i Srijem', dodao je Anušić.