'Vidimo se za tri godine na otvorenju Muzeja filma', poručio je Bandić posjetiteljima izložbe, dok je okupljene fotoreportere pozvao da ovjekovječe autorski tim izložbe kao utemeljitelje budućeg muzeja. Zašto ne bismo napravili mjesto gdje će se promicati slava hrvatskog filma, upitao se Bandić, napomenuvši da se još ne zna točno na kojoj bi se to lokaciji ostvarilo.

Autorica izložbe Vesna Leiner rekla je kako je Zagreb živio s filmom još od 1896. i prve projekcije u zgradi "Kola", a samo nekoliko mjeseci nakon prvih filmskih predstava u Berlinu i Parizu postao je relevantno mjesto za prikazivanje 'pokretnih slika'. Od sredine pedesetih do osamdesetih bio je i središte filmske industrije u srednjoj Europi kada se, zahvaljujući Jadran filmu koji je mogao zadovoljiti razne potrebe filmaša, od scenografije do filmske ekipe, ovdje snimalo puno inozemnih filmova, dodala je.

Unatoč takvoj filmskoj povijesti kod nas ni do danas ne postoji kolektivna svijest o tome da je naša filmska povijest važna i da je treba čuvati, ocijenio je koautor izložbe Daniel Rafaelić, ustvrdivši da je izložba prva stepenica da se to ipak promijeni.

Ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić smatra kako to nije samo baštinska priča, već i priča o identitetu Zagreba. Projekt smo počeli prije dvije godine s ciljem da se na jednom mjestu prikaže značajan dio zagrebačke kulturne baštine, ali i da se potaknu razmišljanja o osnivanju muzeja, rekao je.

Za izložbu je iz više arhiva, ali i privatnih izvora, "šupa, tavana, špajzi i stanova" prikupljeno više građe nego što je moglo biti predstavljeno u potkrovlju Muzeja. Postav o razvoju filmske industrije u glavnom gradu Hrvatske obuhvaća niz fotografija, plakata, dokumenata, nagrada, rekvizita, primjeraka stare filmske tehnologije.

Novinskim člancima i filmskim isječcima podsjeća se na neke od filmova snimljenih u Zagrebu, Schloendorffov "Limeni bubanj", "Božji oklop" s Jackijem Chanom kojega mnogi građani pamte po motorističkim vratolomijama izvođenima na stepenicama Dolca, Wellesov "Proces", Pakulin "Sofijin izbor", "Winnetou" te na seriju "Vjetrovi rata".

Dio izložbe posvećen je pionirima filma u Zagrebu, Oktavijanu Miletiću, Maksimilijanu Paspi, Franji Lediću i Josipu Halli, te producentskim kućama Ocean film, Croatia film, Jugoslavija film, Strozzi film. Nisu zaboravljene niti filmske zvijezde između dva svjetska rata, produkcija u vrijeme Drugog svjetskog rata i poslijeratno razdoblje na čelu su Jadran filmom i Zagreb filmom.

Važan dio su vrijedne filmske nagrade, među ostalima, Oscar Dušana Vukotića za animirani film "Surogat", nominacija za istu nagradu "Bitke na Neretvi" Veljka Bulajića, ali i venecijanski Zlatni lav kojega je taj redatelj osvojio za dokumentarac "Skopje 63".

Među filmskim plakatima ističe se Picassov izrađen za "Bitku na Neretvi", te jedini preostali, za izložbu restaurirani, primjerak plakata u svijetu za "Princezu koralja", s tadašnjom filmskom divom Itom Rinom u glavnoj ulozi.

Izložbu je oblikovala Nikolina Jelavić-Mitrović, a suradnici su bili Hrvatski državni arhiv - Hrvatska kinoteka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, HAZU, Škola Narodnog zdravlja Andrija Štampar, Croatia film, Hrvatska televizija, Jadran-film, Zagreb-film te brojni drugi.

Tijekom izložbe, koja će biti otvorena do 2. studenog, prikazivat će se filmovi i organizirati druženja s filmašima.