'Prirodna pozornica' koju je prije nekoliko desetljeća projektirao Kazimir Ostrogović, arhitekt kojem Zagreb još duguje ostatak Skupštine, bit će mjesto i svečanog otvorenja nove metropolske ljetne manifestacije. Zvuči grandiozno, ali se ipak svodi na jednostavno: projekcije filmova uz sporadičnu pratnju izvadaka iz predstava kazališta Komedija. Otvorenje ZgKUL-a 27. srpnja bit će, prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja tog kazališta Nike Pavlovića, spoj filma i glazbe jer će nakon nekoliko glazbenih brojeva iz mjuzikla 'Tko pjeva, zlo ne misli' u izvedbi Komedijinog ansambla uslijediti projekcija istoimenog Golikovog filma.

Što još najskuplja zagrebačka kazališna kuća može ponuditi osim nekoliko prizora s repertoara? Još nekoliko prizora s repertoara, ali iz druge predstave, 'Gubec beg'. Činjenicu 'oratorijske inačice' popularnog mjuzikla s temom Seljačke bune Pavlović objašnjava neusklađenošću pozornice Ljetnog kina Tuškanac sa zahtjevima takve produkcije. No, zato će se na Tuškancu vrtjeti i Mala Pula i Mali Motovun, ili u prijevodu: izbor iz programa najvećih domaćih filmskih festivala.

Iako zvuči kao poželjni novitet, ZgKUL tek je kopija. Prije četiri godine je zagrebačka vlast pod zajednički naziv 'Jesen u Zagrebu' ili YESZGB pokušala podvesti sve što se u glavnom gradu Hrvatske kulturno ili rubno kulturno događa od rujna do prosinca. Zanemarujući posebnost i inkompatibilnost određenih festivala, inicijativa i projekata, tada je argument bio da su svi oni ionako dio kulturne ponude Grada i financirani, barem djelomično, iz njegovih javnih potreba u kulturi. Na pitanje što su svi oni dobili od tog sveobuhvatnog kišobrana tek rijetki su se usudili odgovoriti: baš ništa osim spomena u popratnoj brošuri. I zato za YESZGB ima sve manje interesa, ali i volje za medijskom promocijom. Jednostavno, stanje je ostalo onakvo kakvo je bilo i prije nego što se netko sjetio jesenskog kišobrana.

Apsurdom koji može biti uvjetovan samo kulturno-političkim spinom, umjesto jesenskog kad bi im zaista i trebao, Zagrepčani dobivaju ljetni kulturni kišobran. Po istom principu sazdan, čak i akronimski neinventivan, i on se sastoji od uobičajenih manifestacija koje ispunjavaju navodnu zagrebačku kulturnu sušu i onih koje su malo nabildane posebno za ovu priliku. Iako ne zna koliko će sve to koštati, i koliko već košta, pročelnik Gradskog ureda za kulturu Ivica Lovrić napomenuo je kako u vremenima krize sve više Zagrepčana preko ljeta ostaje u svome gradu, i zato im treba ponuditi što više kulturnog sadržaja. A o turistima da se i ne govori.

Kako turisti teško govore hrvatski, većina programa jest glazbena, od koncerata Stinga i Red Hot Chilli Peppersa, preko In Music Festivala, Večeri na Griču, programa Concerto in Cro i Opera pod zvijezdama koja će biti posvećena rođendanu Ruže Pospiš-Baldani, do Ljeta na Strossu, šetalištu za ovu priliku preimenovanog u Strossmartre, Međunarodne smotre folklora, mini festivala Orgulje Zagrebačke katedrale pa sve do Klupske kazališno-glazbene scene Amadeo.

Ipak, i kazališta će biti, i to, s izuzetkom Eurokaza, na hrvatskome jeziku: Ljetne noći Teatra EXIT nude uspješnice crveno-crnog iličkog kazališta uz premijeru 'Benda', novog projekta Saše Anočića, Histrionsko ljeto najavljuje premijeru Mesarićevog 'Gospodskog djeteta' u režiji Dražena Ferenčine, dok spomenuti Amadeo u svojem off programu ima i nekoliko domaćih izvedbi. Među njima je i premijera monodrame 'Bobočka' koju je prema motivima iz romana 'Povratak Filipa Latinovicza' Miroslava Krleže s Ecijom Ojdanić u glavnoj i jedinoj ulozi postavio Ivan Leo Lemo. Ona će biti i dio novouspostavljenog Festivala Miroslav Krleža, koji će se u piščevoj rezidenciji na Gvozdu, sa sudjelovanjem Pere Kvrgića, Predraga Matvejevića, Rade Šerbedžije, Velimira Viskovića i drugih održati od 3. do 7. srpnja. U svemu tome neće biti zaboravljeni ni najmlađi, jer su se Trešnja, Žar ptica i Zagrebačko kazalište lutaka obvezali  tijekom ljeta na po pet izvedaba svojih regularnih produkcija.