Izložba pod nazivom 'Jerolim Miše: od buntovnika do barda' u autorskom konceptu Ane Šeparović donosi fenomenološki i problemski prikaz opusa kojeg predstavlja kroz karakteristične tematske, odnosno idejne cjeline.

'Kako se Miše iskušao u raznovrsnim medijima i žanrovima: slikarstvu, grafičkom dizajnu, likovnoj kritici i književnosti, slike će na izložbi biti praćene njegovim tekstovima, kao i tekstovima njegovih suvremenika. Na taj će način biti istaknute brojne silnice – povijesni, politički i društveni kontekst, intelektualni i duhovni horizont, ideologemi i ukus vremena – koje su se prelamale u njegovim djelima i koje nam otkrivaju iznimnu slojevitost ovog vrlo kompleksnog opusa', stoji u najavi izložbe koja će pokazati djela Jerolima Miše iz svih razdoblja: od 1910-ih kada se kao mladi slikar predstavlja kao buntovnik koji ruši stare naslijeđene vrijednosti, sve do poslijeratnog razdoblja kada postaje dio likovnog establišmenta – bard, koji još za života stječe kanonsko mjesto unutar hrvatske likovne umjetnosti.

Postav izložbe, u koordinaciji Lade Bošnjak Velagić, više kustosice Moderne galerije, objedinit će 130 umjetnikovih slika i crteža, najvećim dijelom iz zbirki Moderne galerije i Galerije umjetnina iz Splita, ali i iz brojnih hrvatskih muzejskih institucija te javnih i privatnih kolekcija. Među njima su, kako je Šeparović rekla za Večernji list, djela koja čine kanon hrvatskog slikarstva, kao 'Siroče' iz 1929., ali i neka novootkrivena za koja se dugo mislilo da su izgubljena, poput 'Autoportreta' iz 1914. Tu je i slika 'Akti' iz 1924., 'nedvosmislen prikaz lezbijske ljubavi' nad kojima se Miše inače, napominje kustosica, zgražavao, kako otkriva pismo supruzi čiji će dio također biti izložen.

U svojoj prvotnoj, buntovničkoj fazi, osvrće se Šeparović na naslov izložbe, Miše se kreće u krugu mladih umjetnika oko Proljetnoga salona koji protestiraju protiv 'starih', tj. prevladavajućih figura na likovnoj sceni. 'Kako bi se prikazali što progresivnijima, zalažu se čak i za ženska prva', kaže kustosica, pa 1916. organiziraju izložbu dviju umjetnica, prvu skupnu žensku izložbu na hrvatskom teritoriju.

'Tih godina Miše piše kako je potrebno 'da i žena uđe u naš društveni život', što u onome kontekstu funkcionira kao feministički istup. Međutim, kada Miše jednom zauzme društvenu poziciju i postane ugledni slikar, uskraćuje umjetnicama svoju podršku. Štoviše, kada se 1928. hrvatske umjetnice okupljaju u Klub likovnih umjetnica i organiziraju prvu izložbu, Miše u prikazu te izložbe ismijava ne samo njihovo slikarstvo već i ideju da se žene bave slikarstvom', navodi Šparović. 

U sklopu izložbe bit će predstavljena knjiga 'Jerolim Miše, Dokumenti, vrijeme, kritike' iz Biblioteke Povijest Moderne galerije, a u kojoj je skupljeno i pedesetak Mišinih likovnih kritika.

Izložba se otvara danas, mada zbog epidemioloških mjera službenog otvorenja neće biti, a može se razgledati do 31. siječnja 2021. Nakon toga ide u Galeriju umjetnina Split gdje će trajati od 11. veljače do 28. ožujka 2021.