Utemeljenje Zagrebačkog glazbenog centra kao središnjeg tijela za koordinaciju aktivnosti ključnih glazbenih ustanova grada Zagreba stvar je nužne prilagodbe realnim financijskim okolnostima no, da bi se ta ideja ostvarila još je puno otvorenih pitanja koja treba riješiti kroz informiranu i argumentiranu javnu raspravu, zaključak je tematske sjednice Odbora za kulturu zagrebačke gradske skupštine

Tedi Lušetić napomenuo je kako je riječ tek o ideji, platformi za daljnji razgovor koji je nužan kako bi se te tri srodne institucije prilagodile okolnostima u kojima će im se financijska sredstva koja dobivaju iz gradskog proračuna neminovno u budućnosti smanjivati.

Grad Zagreb trenutno za Zagrebačku filharmoniju s njezina 123 zaposlena godišnje izdvaja 30 milijuna kuna, KDZ s 15 uposlenika ima proračun od oko šest milijuna kuna, a KD Lisinski sa 62 uposlenika dobiva 12,5 milijuna kuna sredstava.

Novi model temelji se na ideji objedinjavanja njihova ionako srodnog poslovanja pod kapu jednoga Upravnog vijeća, ispod kojega bi u središnjem tijelu bili glavni ravnatelj, ravnatelj programa koncertne poslovnice, te umjetnički šef dirigent. Organizacija bi se promijenila i na operativnoj razini, pa bi tako sve tri ustanove imale jedno računovodstvo, te zajedničke voditelje službi upravljanja, marketinga i koncertne poslovnice, kao i po jednog upravitelja orkestra i tehničkog direktora. Struktura je zamišljena kroz istodobno vertikalnu i horizontalnu komunikaciju.

Motivi za sve to su, kako je kazao Lušetić, financijski, jer financiranje će se zbog realnih gospodarskih okolnosti nastaviti smanjivati pa je potrebno racionalizirati troškove racionalizacije poslovanja i održavanja hladnog pogona, te organizacijski, jer će zajedničke poslovne strategije i bolja koordiniranost programa i termina rada omogućiti brže i lakše donošenje odluka.

'Cilj je za jednako utrošena sredstva dobiti bolji program, racionalizacijom poslovanja ostvariti materijalne uštede, te u konačnici boljom koordinacijom podignuti glazbenu kvalitetu uz smanjivanje troškova', kazao je Lušetić.

Dodatnih troškova spajanja neće biti a dodatne prihode od prodaje moći će se angažirati u poboljšanje kvalitete programa, smanjenje troškova na promidžbu i marketing i slično.

Prema projekcijama tog pilot-prijedloga, u četverogodišnjem bi se razdoblju već kroz smanjivanje broja djelatnika putem umirovljenja ostvarila ušteda od milijun kuna.

Dosadašnje je iskustvo pokazalo da objedinjena javna nabava donosi dodatnih tridesetak posto uštede, no o konkretnim brojkama u ovoj se fazi još ne može govoriti, napomenuo je Lušetić.

Ušteda bi se ostvarila i na ukidanju plaćanja najma KD Lisinskome na poslovne urede Zagrebačke filharmonije, kao i najma za dvoranu, koji mora platiti KDZ. Preklapanjem službi također je moguća znatna ušteda - računovodstvo, prodaja, marketing, te službe održavanja – sve bi se to moglo objediniti.

'O rokovima je zasad teško govoriti, a ovo je tek početak javne rasprave o toj temi', naglasio je Lušetić. Pravno gledano, da bi se te tri ustanove spojile, mora se prvo dobiti suglasnost Ministarstva kulture i to nakon provedene javne rasprave. Kad svi uvjeti budu ispunjeni, prijedlog mora proći Odbor za kulturu i plenarnu sjednicu zagrebačke gradske skupštine.

Ravnatelj KDZ-a Josip Nalis i v.d. ravnatelja Zagrebačke filharmonije Miljenko Puljić složili su se da je riječ o praktičnoj i dobro motiviranoj ideji, iako su upozorili da je još puno otvorenih organizacijskih pitanja koja prvo treba razriješiti prije nego što se krene u realizaciju toga projekta.

'Svi smo svjesni poteškoća i problema s kojima se suočavamo i za koje moramo pronaći načina kako iz njih isplivati. No, stvari koje naizgled izgledaju lako spojive, možda to u stvarnosti nisu, pa je pitanje kako sve to realizirati", istaknuo je Nalis. Posebno se osvrnuo na neracionalno trošenje proračunskih sredstava na način da si dvije gradske ustanove moraju međusobno fakturirati troškove za korištenje prostora i usluga koje su zapravo u vlasništvu grada, koji ih i financira.

Puljić je istaknuo kako ta ideja ima i 'logiku i cilj'.

'Razvidna je potreba za boljom koordinacijom a taj je prijedlog dobra platforma za raspravu oko udruživanja institucija i u pogledu ekonomskog smanjivanja troškova i u pogledu programa', kazao je.

Ravnatelj Lisinskoga Dražen Siriščević branio je nezavisnost te ustanove, ustvrdivši da ona posluje pozitivno i ostvaruje veće prihode uz istodobno smanjenje troškova. No, Dvorana je samo jedna i teško će se moći omogućiti više prostora Filharmoniji, kao što proizlazi iz toga prijedloga, a ukine li se plaćanje primjerice najma, neće biti ni prihoda s druge strane pa će rezultat čitave transakcije biti pozitivna nula, smatra.

U otvorenoj raspravi koja je uslijedila svi su se složili da je Zagrebu potrebna krovna glazbena institucija koja bi omogućila istodobnu uštedu i kvalitetnu raspodjelu događanja na ona vezana uz tzv. 'ozbiljnu', vrhunsku glazbu, te na komercijalna događanja, koja nikako ne bi smjela imati pristupa proračunskim sredstvima.

No, rasprava o tome mora biti provedena kvalitetno i na svim razinama, kako bi se u nju uključili svi dionici, od samih institucija, gradskih i državnih vlasti i zainteresirane javnosti, poručili su okupljeni.

Odbor za kulturu u sastavu Ivan Tepeš kao predsjednik te Dijana Pavičić-Haniš, Bogdanka Srdić-Vulpe i Tomislav Stojak kao članovi, složio se da kako je riječ o pozitivnoj i poticajnoj inicijativi.