Pod sintagom Nove Europe, koja se učestalije spominje tek nakon pada Berlinskog zida kako bi se opisale zemlje koje su prolazile kroz tranziciju, demokratizaciju, približavanje 'euroatlantskim integracijama', prikazat će se ostvarenja koja obrađuju razne probleme s kojima se te zemlje suočavaju, iako specifične za taj prostor i vrlo univerzalne.

'Procesi koji su više ili manje zajednički tim državama i društvima, poput odnosa prema izbjeglicama, vezivanja uz prošlost, dominacije konzervativnih vrijednosti, načina shvaćanja demokracije i slobodnog tržišta, odnosa prema nevladinom sektoru predmet su istraživanja i filmske artikulacije niza zanimljivih filmova koje donosi taj ZagrebDoxov program', ističe se u najavi.

Program donosi sedam filmova, među kojima se dva bave hrvatskih temama - 'Dom' Zdenka Jurilja koji tematizira hrvatski problem ovrha i 'Ispočetka' Arijane Lekić-Fridrih, koji daje rijedak portret jedne hrvatske političarke, u ovom slučaju Jadranke Kosor.

Jurilj u svom filmu prikazuje kako su rigorozni ovršni zakoni omogućili bankama i drugim institucijama da lakše dođu u posjed nekretnina, posljedica čega je da svaka peta obitelj u Hrvatskoj izgubi dom zbog nemogućnosti otplaćivanja kredita ili pokrivanja životnih troškova.

Film, koji je nagrađen na Sarajevo Film Festivalu, bilježi dramatične scene u kojima specijalna policija na silu odvlači djecu, žene, koji moraju napustiti svoje domove, dok im mladi aktivisti pokušavaju pomoći i svojim tijelima spriječiti deložaciju.

U središtu filma 'Ispočetka' je Jadranka Kosor koja, nakon što je ju je Ivo Sanader imenovao svojom nasljednicom na mjestu premijera, sada prvi put na izborima nastupa sama. Autorica je 2015. prati tijekom tri tjedna političke kampanje kada, bez potpore i infrastrukture bivše stranke želi postati saborska zastupnica.

Program donosi i film "Crvena duša" nizozemske autorice Jessice Gorter koja u Rusiji, zemlji u kojoj gotovo nije bilo obitelji pogođene glađu, strahom i nasiljem Staljinova režima, propituje njihov odnos prema tom diktatoru.

Autorica je ubrzo nakon raspada Sovjetskog saveza otišla u Sankt Peterburg, gdje ju je fascinirala tiha revolucija koja se tamo odvijala i od tada prati što se događa u toj zemlji i s njezinim stanovnicima.

Staljin je tema koja čak i pedeset godina nakon njegove smrti, dijeli Ruse, od toga je li bio heroj i pobjednik ili okrutni diktator. Film prikazuje kako se oni nose s bolnom prošlošću i traumama ukorijenjenima duboko u nasilnoj povijesti, otkrivajući i da je sovjetska prošlost još uvijek vrlo živa u novoj generaciji Rusa.

Film 'Češki dnevnik: Učenje rata' Adele Komrzy epizoda je dokumentarnog serijala 'Češki dnevnik', koja se bavi povratkom vojnog mentaliteta u to društvo i pokušajima da se ponovno uvede obvezni vojni rok, što ide 'ruku pod ruku' sa strahom od neprijatelja, Rusa, Muslimana ili bilo koga drugoga.

Film upozorava na to kako lako ljudi dozvole da ih mediji manipulacijom dovedu do stanja paranoje, ali i nagovještava da bi ekstremizam mogao postati redovni dio školskog kurikuluma.

Rumunjska redateljica Ana Dumitrescu u svom filmu 'Licu, rumunjska priča', portretira 92-godišnjeg Liviua Canţera zvanog Licu koji je u Rumunjskoj proživio neke od najdramatičnijih trenutaka 20. stoljeća.

Satima bi mogao pričati o tome kako je svjedočio Drugom svjetskom ratu, izgonima, Ceauşescuovoj industrijalizaciji i nadzoru, revoluciji 1989. godine i korumpiranosti postkomunističkog režima na marginama Europske Unije, a jedna od rijetkih preostalih sugovornica mu je sama redateljica. Ona ga je kroz razna godišnja doba snimala u kući punoj obiteljske povijesti i s vremenom od nevidljive promatračice postala njegova gošća.

Film 'Opera o Poljskoj' Piotra Stasika opisan je kao 'uznemirujući kolaž domoljubnih i religijskih rituala, svakodnevnih tradicija i kolektivnih sjećanja", u kojemu autor, kako bi proniknuo u bit poljskog identiteta, isprepliće arhivske i nove snimke, autentične i namještene slike, novinske izvještaje, najave, prodajne slogane i govore.

Stasik, čiji je film '21 x New York' osvojio priznanje međunarodnog žirija na prošlogodišnjem ZagrebDoxu, u svom se radu naslanja na poljsku tradiciju kreativnih dokumentaraca u stilu Wojciecha Wiszniewskog.

Dokumentarac 'Neka živi Bugarska' Adele Peeve tematizira novoprobuđeni bugarski nacionalizam. Ekipa filma je tri godine pratila nekolicinu mladih ljudi iz velikih bugarskih gradova, Sofije, Stare Zagore i Plovdiva koji se izjašnjavaju kao domoljubi pa i nacionalisti, a vođeni patriotskim osjećajima i željom za utvrđivanjem vlastita identiteta prelaze tanku liniju između domoljublja i nacionalizma.

'Dok su starije generacije ravnodušne ili ih otvoreno podupiru, korektivni mehanizam ne postoji, a to znači da su generacije koje danas stasaju u Bugarskoj sklone šovinizmu i agresivnom nacionalizmu. Vjeruju da budućnost pripada njima, ali kakvoj se budućnosti možemo nadati?', napominje se.

Filmove iz programa U fokusu: Nova Europa odabrao je Nenad Puhovski.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, čije će se četrnaesto izdanje održati od 25. veljače do 4. ožujka u kinu Kaptol Boutique Cinema, donosi ukupno više od 130 filmova.