Europski projekt promocije kulturne baštine kroz izvedbene umjetnosti 'Heritart', vrijedan 300 tisuća eura i u kojemu osim Hrvatske sudjeluju Italija, Španjolska i Rumunjska, predstavljen je 10. listopada u splitskom kazalištu
Projekt Heritart počeo je u svibnju i trajat će do kraja 2019., a podržala ga je Europska unija, rekla je voditeljica projekta Tanja Jadrešić.
Projekt uključuje dva Heritart festivala - jedan koji se planira sljedeće ljeto u Hrvatskoj i Italiji te drugi u 2019., koji će uključivati veliku koprodukciju i uključenje svih zemalja sudionica projekta.
'Cilj projekta nije samo kazališna produkcija na arheološkim lokalitetima nego šira zaštita i fokus na revitalizaciju baštinskih lokaliteta u svim zemljama sudionicama. Radi se i velika baza podataka o najboljim praksama korištenja već postojećih, ali i najboljim modelima upravljanja takvim lokalitetima koji će uključivati zaštitu i stvaranje nove publike te interesa za lokalitet. Vrijednost projekta je 300 tisuća eura od čega je 60 posto financirano kroz potprogram Kultura u sklopu programa EU Creative Europe, dok ostalo ulažu sudionici projekta', istaknula je Jadrešić.
Irene Provaroni iz talijanske kulturne i produkcijske kuće iz Rima I Borghi istaknula je da će partneri u Heritart projektu raditi zajedno u radionicama i umjetničkim rezidencijama kako bi proizveli bazu podataka s najboljim praksama umjetničkog upravljanja na arheološkim lokalitetima, potom tri nacionalne i dvije međunarodne koprodukcije koje će se predstaviti na dva festivala.
Usto će se, nastavila je Provaroni, održati četiri trening radionice čiji će rezultati biti dostupni javnosti, a razvijat će se i međunarodna mreža koja će nastaviti dijeliti prikupljeno znanje, distribuirati rezultate projekta i promovirati Heritartovu ideju kulturnog naslijeđa kao dobrobit i vrijednost za zajednicu.
U ime rumunjskog Nacionalnog instituta za istraživanja novinarima se obratila direktorica Carmen Croitoru rekavši da se radi o vrlo važnom projektu koji je u skladu s istraživanjima vezanim uz baštinska pitanja. Uloga tog instituta u projektu je edukacija što u institutu smatraju nužnim da bi se sačuvale sve vrijedne lokacije, ali i da se promovira nacionalna baština po cijeloj Europi.
Pročelnik Konzervatorskog odjela Split Radoslav Bužančić istaknuo je da je projekt zanimljiv jer pokušava problematizirati performanse i izvođenje kazališnih predstava u spomeničkoj baštini i to na mjestu na kojem postoji velika tradicija. 'Ne samo HNK već i splitski ljetni festivali, ali i brojne filmske produkcije često su koristile prostor splitske spomeničke baštine i šireg okoliša za svoje projekte', podsjetio je Bužančić.
'Treba naglasiti iskustva Aide kroz golemi period na najteatralnijem dijelu ne samo Splita već i Mediterana, na mjestu koje je projektirano kao svojevrsna pozornica za ceremoniju carskog dvora. Upravo ti prostori, pa i splitska pjaca, te Voćni trg u prošlosti su bili scene na kojima su se izvodile predstave i davale su rezultate koji su značajni i važni za ovo istraživanje', kazao je Bužančić istaknuvši da postoje i problemi osjetljivosti tih arheoloških lokaliteta.