Osnivanje regionalnog fonda za film i regionalnih komisija u kojima bi hrvatski autori selektirali što može proći na natječajima u Srbiji i obrnuto neka su od rješenja koja je iznjedrila rasprava pod nazivom 'Može li hrvatski film biti gledan?' na Weekend media festivalu u Rovinju
Srđan Dragojević, srpski redatelj čiji je film 'Parada' u hrvatskim kinima vidjelo 180.000 ljudi i koji je sufinanciran dijelom hrvatskim sredstvima (cca. 700.000 kuna), uvjeren je da bi regionalne komisije doprinijele tome da filmovi budu kvalitetniji jer bi se na taj način izbjegle prijateljske veze i birali bi se bolji scenariji na natječajima.
'Za takvo nešto potrebna je i politička volja jer iako hrvatski glumci mogu glumiti u srpskim filmovima i obrnuto, ja kao srpski redatelj ne mogu režirati hrvatski film. Kad bi se to omogućilo, puno toga bi bilo lakše.
Hrvatska ima desetak romana autora mlađe i srednje generacije čija bi se djela mogla ekranizirati. Od Ferića, Perišića, pa do Tomića. Njihovi romani imaju potencijal, ali nitko ih još nije ekranizirao', kazao je Dragojević.
Dean Šoša, v. d. glavnog urednika HTV-a, smatra da bi regionalni fond donio poboljšanja i izrazio vjerovanje kako će se to dogoditi, a i najavio je da HRT u 2013. godini planira raspisati natječaj za komedije, dokumentarce i još neke sadržaje, kao što se to radilo u zlatno doba Radio televizije Zagreb.
Hrvoje Krstulović, suvlasnik lanca kinodvorana Blitz Cinestar, naveo je kako je prvi preduvjet za uspjeh domaćeg filma u kinima to da bude najmanje dobar.
'Nakon toga slijedi karizma filma, pa marketinška kampanja. Posao nas kao distributera je da osiguramo dobar termin, što je tek na kraju cijelog lanca, ali ne manje važno', kazao je Krstulović.
Upitan planira li Cinestar spustiti postotak koji uzima od cijene ulaznice (u ovom trenutku od jedne prodane karte distributer uzima 60 posto) i na taj način pomoći domaćem filmu, Krstulović odgovara niječno.
'U Hrvatskoj, za razliku od Francuske, država ne subvencionira prazne stolice za domaći film u kinima. Kina posluju kao trgovačka društva koja plaćaju i spomeničku rentu koja iznosi 300 do 400 tisuća kuna', istaknuo je Krstulović
Na izrečeno nadovezao se Krstulović kazavši da to od distributera nema smisla tražiti i da se pomoći može i na drugi način.
'Kada bi Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), nakon određenog broja ulaznica, redatelju za svaku sljedeću dao euro ili, recimo, kada bi uvrštavanje na A festivale bilo posebno stimulirano, vjerujem da bi to sve potaknulo na kvalitetniji rad', mišljenja je Dragojević.
Šoša pak drži da, sve dok su filmski fondovi socijalne ustanove, neće biti vidljivog napretka u kvaliteti domaćeg filma.
