O tome nalazimo li se ponovo u situaciji kada se žene moraju boriti za svoj položaj, nakon četiri vala feminizma, nakon prepoznavanja prava žena kao temeljnih ljudskih prava, nakon borbe za jednake položaje u privatnoj i javnoj sferi, razgovarali su na Ljetnoj pozornici MUO-a austrijska novinarka i književnica Erica Fischer, istaknuta turska književnica, novinarka i politička komentatorica Ece Temelkuran, te austrijski pisac i intelektualac Karl-Markus Gauss.

'Nikada nisam mislila da je ta borba iza nas i da je gotova', kazala je Fischer, jedna od najpoznatijih austrijskih feminističkih aktivistica.

Istaknula je kako se feminizmom aktivno bavi još od 70-ih godina prošloga stoljeća. I prije toga žene su se borile za svoja prava, no mi smo samo odabrale drugu perspektivu, rekla je.

'Dakle, stvar je perspektive, a žene danas imaju novu, drugačiju perspektivu', smatra. One možda nemaju ideologiziranu nadu poput one koja je vodila žene prije 40 ili više godina, rekla je, 'ali znaju protiv čega jesu i za što se žele boriti'.

Temelkuran je upozorila da se mlade generacije žena danas moraju boriti 'u ratu za koji smo mislili da su ga već naše bake dobile'.

'Te se mlade žene moraju boriti u jednom suptilnijem, složenijem, zamućenom ratu, obilježenom porastom mizoginije uslijed jačanja populizma, ratu koji neće biti ni jasan ni pošten i u kojemu će se teško snaći', smatra Temelkuran, koja redovito objavljuje u The Guardianu i Le Monde Diplomatiqueu.

'Svijet je očito poludio. Sve su institucije postale fragilnije nego što su bile u prošlosti, raspadaju se, čovječanstvo je u potpunom povlačenju i vrlo malo nas razmišlja o današnjem svijetu kao o nečemu što možemo poboljšati – nad politiku i društveni život nadvio se sivi oblak', ocijenila je.

Institucije nas ne mogu zaštititi; društvene bolesti poput ksenofobije, neprijateljstva prema ženama, manjinama, slabostima društva, sve proizlazi iz potpunog kolapsa institucija ili percepcije njihova potpunog kolapsa, smatra.

Upravo to je razlog zašto je svijet postao vrlo fragilno mjesto: 'Vraćamo se na sirovu i primitivnu ideju demokracije u kojoj se 'broje glave', svijet izgleda kao da ga vode vanzemaljci, a bit demokracije posve se izgubila', poručila je.

Na temu Festivala 'fragilnost', u sklopu prve tribine pod nazivom 'Žene, manjine i ostatak svijeta', govoreći o fragilnostima ravnopravnosti, osvrnuo se i ugledni esejist i kritičar Karl-Markus Gauss.

Jedan od vodećih europskih intelektualaca, poznavatelj književnosti srednje i istočne Europe i jedan od najutjecajnijih književnih kritičara na njemačkom govornom području, Gauss je istaknuo kako danas živimo u svijetu u kojemu su 'normalni u najmanju ruku pripadnici manjine'.

No, smatra da stvari nisu toliko crne – primjerice, što se tiče ravnopravnosti žena u Austriji je postignut pomak, mada možda ne dovoljan.

S druge strane, što se tiče nacionalnih manjina, povijesno gledano došlo je do značajnog napretka: u austrijskom društvu nitko nije postigao 'tako puno upitno dobrih stvari' kao Islamisti i slični, rekao je, 'jer su odjednom najreakcionarnije stranke u Austriji za to da žene moraju biti ravnopravne, što nikada nisu imale u svojem programu'.

'Došlo je do jednog pomaka na način da su stvari koje bi trebale biti same po sebi razumljive sada to odjednom i postale, a prije nisu bile dio programa tih stranaka', rekao je Gauss, te poručio kako je siguran da će, 'kad se za 20 godina svi skupa ovdje ponovno nađemo, stvari izgledati drugačije'.

Temu koju je moderatorica Morana Kasapović najavila kao 'za 2017. možda neočekivanu temu na koju nas svijet u kojem živimo svaki dan podsjeća', sugovorinici su zaključili u pozitivnom tonu, poručivši kako gaje nade u nove generacije. 'Vjera u ljudsko biće naša je moralna dužnost, jer ne postoji drugačiji način da preživimo', zaokružila je zaključak Temelkuran.