Posljednjih je godina došlo do uspostave svojevrsnog kulta Danijela Dragojevića. Zbirke bi se rasprodale odmah po njihovu izlasku na tržište, a tek bi se u pokojem antikvarijatu pojavio poneki primjerak ranijih zbirki koji bi se veoma brzo prodao po visokoj cijeni, barem ako ćemo suditi po zbirkama drugih pjesnika, čije se knjige prodaju slabo ili nikako
Doći do sugovornika koji bi izrekao nekoliko rečenica o smrti pjesnika Danijela Dragojevića danas je bilo nemoguće
Spisateljska omerta u skladu je s onim kako je Dragojević živio - daleko od očiju i ušiju javnosti - stoga je jutros ta 'hrvatska šutnja' bila rijetko prikladna. Preostaje nam da pobrojimo ključne točke pjesnikova života preuzete iz biografija bogatih zbirkama poezije i lišenih privatnih detalja.
vezane vijesti
Danijel Dragojević rođen je 28. siječnja 1934. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli, mjestu koje je dalo čak tri Dragojevića koji su obilježili naše 20. stoljeće - pjesnikova brata Ivana i pjevača Olivera. Studirao je i u roku diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, da bi se zatim skrasio u Splitu, gdje je živio kao profesionalni književnik do 1967. godine, kada se ponovno preselio u Zagreb, zaposlivši se kao urednik na Trećem programu Hrvatskog radija.
Početak šezdesetih je u domaćoj poeziji bilo doba prevlasti ljudi okupljenih oko časopisa Razlog, pokretu kojem, po svemu sudeći, Dragojević nije pripadao. Već je prvom zbirkom, 'Kornjača i drugi predjeli' iz 1961. godine, nagovijestio svoju jedinstvenost, osobinu koja će ga pratiti do konca života. Do 1985. godine njegov je opus brojao 11 zbirki pjesama i kratke proze, među kojima površnom čitatelju najviše zvone 'Prirodopis' iz 1974. godine, 'Izmišljotine' iz 1976. i 'Rasuti teret' iz 1985. godine.
Seid Serdarević o Dragojeviću
'Danas 19. 2. 2024. u 91. godini života umro je najveći i najvažniji suvremeni hrvatski pjesnik Danijel Dragojević. Korčulanin rodom, građanin svijeta duhom, Pjesnik čije pjesme najbolje govore o njemu ali i o vremenu u kojem je stvarao. Danijel Dragojević bio je jedinstvena pojava, beskrajno duhovit, nasmijan, ciničan, okrutan i nježan, intelektualac staroga kova. Bez njega ne bi bilo mnogih emisija Trećeg programa Hrvatskoga radija, a napisao je neke od najvažnijih pjesama koje su utjecale na generacije pjesnika i pisaca. Bez njega je naš književni krajolik pustiji i tužniji, ali njegova poezija je s nama da nas sačuva od nas samih.
Uslijedila je devetogodišnja stanka - Dragojević se objavljivanju vratio tek 1994. godine i značajno usporio tempo, javivši se u 21. stoljeću s tri zbirke – 'Žamor', 'Negdje' i 'Kasno ljeto'. Prva je izdana za Meandar, a druge je dvije objavila Fraktura, njegova posljednja izdavačka kuća i jedina za koju je objavio dvije knjige zaredom. Prepoznat od strane struke, Dragojević je u toj spisateljskoj stanci, 1992. godine, nagrađen Goranovim vijencem za cjelokupni opus, što je možda i posljednje priznanje koje je prihvatio. U žiži interesa pojavio se ponovno 2018. godine kada je odbio Nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo.
Posljednjih je godina došlo do uspostave svojevrsnog kulta Danijela Dragojevića. Zbirke bi se rasprodale odmah po njihovu izlasku na tržište, a tek bi se u pokojem antikvarijatu pojavio poneki primjerak ranijih zbirki koji bi se veoma brzo prodao po visokoj cijeni, barem ako ćemo suditi po zbirkama drugih pjesnika, čije se knjige prodaju slabo ili nikako. Čini se izglednim da će cijena njegovih zbirki sada skočiti u nebo, što je još jedna pobjeda poezije nad svijetom. Pitanje rezidanja njegovih djela ostaje otvoreno.
