Globalno istraživanje o spavanju pokazalo je da se 67 posto odraslih osoba diljem svijeta budi barem jednom tijekom noći, no dok povremeno buđenje ne predstavlja razlog za brigu, buđenje uvijek u isto vrijeme može loše utjecati na vašu produktivnost i raspoloženje sljedećeg dana, a neka su istraživanja ometani san povezala s pojačanim bijesom i agresijom
Pa što može značiti to što se svake noći probudite i usred mrklog mraka, bez gledanja na sat, znate koliko je sati ili da će vam budilica zvoniti za pola sata?
Važno je znati da se svi budimo čak od pet do sedam puta između ciklusa spavanja, a ovo nam predstavlja problem samo u tom trenutku. Nakon ovih buđenja brzo se oporavimo, ponovno utonemo u san i ujutro, kad se probudimo, toga se ni ne sjećamo.
vezane vijesti
S druge strane, česta buđenja usred noći uvijek u isto vrijeme mogu poremetiti vaše cikluse spavanja. Kad nas san ne uspije ponovno čvrsto savladati, nećemo samo manje spavati te noći i manje duboko utonuti u snove, nego se toga dana možemo osjećati umorno i pospano, uz izostanak koncentracije.
Potpuno buđenje svake noći može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme
Za buđenje usred noći postoji puno potencijalnih razloga, no vrlo često su to nesanica i opstruktivna apneja koju karakteriziraju opetovani prekidi disanja tijekom spavanja. Budite li se uvijek u isto vrijeme noći, vrlo je važno obratiti se liječniku kako bi provjerio ova dva uzroka koja ne remete samo san, nego i cjelokupno zdravlje.
Poremećaji spavanja poput apneje mogu dovesti do brojnih zdravstvenih problema poput hipertenzije, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa. Povećavaju rizik za nepravilne otkucaje i zatajenje srca, a čak povećavaju šansu i za prometne ili nesreće na radu.
Ako nije u pitanju zdravstveni problem, možda je do godina ili stila života
Sa starenjem san nam postaje sve lakši. U najdublji dio NON-REM faze sna odrasli su manje skloni tonuti, što kao posljedicu ima češća buđenja tijekom noći. Koliko duboko i dugo ćete spavati prije buđenja ovisi i o okolnoj buci, svjetlosti, ali i vašoj prehrani prije spavanja. Alkohol vam može pomoći da zaspite, ali zahvaljujući njemu druga polovica noći bit će vam isprekidana.
U određenim životnim periodima, osobito kod žena, dolazi do hormonalnih poremećaja koji također mogu utjecati na san. Hormonalne promjene događaju se u trudnoći, kada ženama san još remete učestalija potreba za mokrenjem, tjeskoba i nelagoda koju nosi rastući trbuh. Kad uđu u predmenopauzu, žene pogađaju valunzi i znojenje noću, što također remeti kvalitetu sna.
Buđenje u isto vrijeme noću može biti povezano sa stresom
Iako trenutno ne postoje istraživanja koja bi objasnila zašto se budimo u isto ili približno isto doba noći, pretpostavlja se da bi uzrok mogao biti hipervigilancija ili zabrinutost.
Kad zaspemo misleći na neke brige, često ih obrađujemo tijekom određenih faza spavanja. Kad se s tim brigama probudimo, one još uvijek nisu jasno i u potpunosti obrađene. Stručnjaci zbog ovoga savjetuju da uz krevet imate svoj 'dnevnik briga' u koji možete zapisati što vam uzrokuje stres i tako si pomognete otkloniti sesije zabrinutosti usred noći.
Uzrok lakog sna može često biti i predviđanje nekog događaja, poput toga da bi beba mogla plakati, ili tjeskoba uzrokovana propitivanjem hoćete li uspjeti dočekati jutro bez buđenja.
Mozak možete istrenirati da bolje spava preko noći
Prije svega, vrlo važno je uspostaviti zdravu noćnu rutinu spavanja. To bi značilo da pola sata do sat prije odlaska na spavanje ne zurite u ekrane, držite se dosljedno rasporeda budnosti i spavanja (čak i vikendom) i održavate temperaturu prostorije ugodnom za spavanje (preporuka je 18 stupnjeva Celzija).
Postoji i nekoliko stvari kojima si možete konkretno pomoći da ponovno zaspete ako se budite u isto vrijeme noću.
Prvo, prestanite gledati na sat. Prednja strana sata ne bi trebala biti u vidnom polju tijekom noći, a ne biste trebali provjeravati ni svoj mobitel kad se probudite. Provjerom vremena tijekom noći neminovno ćete se baciti na izračunavanje toga koliko ste dugo spavali, koliko bili budni i koliko vam je još preostalo do jutarnjeg buđenja, što vam lako može uzrokovati stres i tjeskobu i tako vam otežati da ponovno zaspete.
Važno je i ne forsirati san. Suprotno očekivanjima, to će završiti kao još jedna aktivnost koja vam izaziva stres.
Ne uspijete li zaspati za otprilike 15 do 20 minuta, ustanite iz kreveta i uz što je moguće manje rasvjete napravite nešto opuštajuće i ometajuće. Čitajte knjigu, slušajte audioknjigu, bojite, pletite, rješavajte zagonetke ili radite bilo što drugo što vam odvraća misli od spavanja jer će vam to pomoći da se brže počnete osjećati pospano. Ovo će vam oduzeti manje vremena do ponovnog sna nego da samo ležite i zurite u strop.
