Stručnjaci tvrde da su snažni porivi za određenom vrstom namirnica zapravo upozorenja koja nam signalizira naš organizam kako bi nam ukazao na određene deficite poput naglog pada šećera, nedostatka magnezija, natrija i dr.
Od grickalica preko čokolade do kruha, mnogi od nas imaju učestalu žudnju za određenom hranom, najčešće iznimno ukusnom, ali vrlo štetnom za naš organizam.
Znanstvenici su se pitali zašto žudimo baš za takvom vrstom (nezdrave) hrane te su utvrdili da je snažan poriv za njom način na koji nam naše tijelo šalje važna upozorenja!
vezane vijesti
Iako neki tvrde da je želja za slatkim ili slanim samo način dolaska do užitka, stručnjaci su došli do zaključka da je žudnja za određenim namirnicama zapravo pokazatelj nutritivnog deficita.
Slatkiši: Pad razine šećera u krvi
Bilo da je riječ o kolačima, gumenim bombonima, keksima ili čokoladi, snažna potreba za slatkim jasno ukazuje na jednu stvar: pad razine šećera u krvi.
Naime prehrana bogata rafiniranim šećerom i ugljikohidratima uzrokuje oslobađanje većih količina inzulina kako bi se tijelo moglo nositi s povišenom razinom šećera u krvi.
Nakon što ona naglo padne, dolazi do želje za slatkim.
'Što više slatkiša jedete, to ćete više žudjeti za njima. To je kvaka 22', rekla je nutricionistica Marilyn Glenville, a dr. Melissa Snover tvrdi da isto vrijedi za voće:
'Ako ste umjereni u količinama, žudnja za voćem može prerasti u zdravu naviku!'
Kako biste smanjili poriv za jedenjem povećanih količina slatkiša, stručnjaci savjetuju unošenje metala kroma kroz dodatke u prehrani jer on pomaže normalizirati proizvodnju inzulina.
Grickalice i slana hrana: Sniženi elektroliti
I dok jedni češće žude za slatkim, drugi ne mogu zamisliti život bez slanih grickalica.
Stručnjaci kažu da je razlog u sniženoj razini elektrolita.
S obzirom na to da je ta hrana bogata natrijem, stručnjaci sugeriraju da je ovo način na koji tijelo poručuje da mu je potreban upravo ovaj mineral, ključan za ravnotežu tjelesnih tekućina i nesmetan rad živaca i mišića.
'Žudnja za slanim grickalicama često se javlja nakon tjelovježbe, bolesti ili konzumiranja alkohola jer tada dolazi do dehidracije. Možete povisiti udio natrija i jedenjem zdravih grickalica poput sušenih inćuna ili slanih kokica koje prirodno posjeduju visok udio ovog minerala', rekla je nutricionistica Shona Wilkinson pa dodala:
'Također, natrij možete pronaći u mrkvi ili celeru te tako na najzdraviji način zadovoljiti potrebu za slanim.'
Do žudnje za grickalicama dolazi kod osoba naviknutih jesti slaniju hranu jer je njihov organizam naviknut na povišen unos soli.
Osim toga, ovaj poriv može upućivati na nedostatak proteina u organizmu.
'Nedostatak proteina tjera nas da posežemo za visokokaloričnom hranom, no ona zapravo ne umanjuje tu žudnju. Umjesto grickalica, konzumirajte hranu bogatu proteinima i vlaknima poput orašastih plodova', savjetuje nutricionistica Eleanor McClelland.
Kruh i drugi ugljikohidrati: Povišen stres
Poriv za hranom poput kruha, tjestenine ili peciva te slične hrane bogate ugljikohidratima upućuje na povišen stres i potrebu za reguliranjem raspoloženja.
No glavni problem leži u činjenici da naše tijelo jako teško probavlja ovakvu hranu pa je posebno važno poraditi na uzroku ovog poriva.
'Programirani smo za preživljavanje pa kada se ne osjećamo sigurno, naš mozak šalje signale da je tijelu potrebna povećana količina energije (poput kruha, tjestenine, kolača...) kako bi je imao dovoljno na raspolaganju i kasnije', kaže dijetetičarka Lindsay Pleskot.
Također, stručnjaci napominju da se želja za ugljikohidratima javlja kada postoji potreba za podizanjem raspoloženja jer njihovim unosom dolazi do ispuštanja tzv. hormona sreće serotonina.
Čokolada: Nedostatak magnezija
Specifična želja za čokoladom upućuje na nedostatak magnezija, tvrde eksperti.
Magnezij je ključan za pravilan rad živaca i mišića, razinu šećera u krvi i krvni tlak te očuvanje zdravlja kostiju, a želja za slatkim mogla bi biti jasan pokazatelj njegovog deficita.
No oko ovoga su i dalje podijeljena mišljenja te dio struke smatra da je žudnja za čokoladom tek želja za njenim okusom i ugodom koju pruža.
'Kada uzmemo u obzir to da ljudska vrsta poznaje kakao tek tisuću godina, a čokoladu tek od viktorijanskog doba, mislim da nije moguće da bi tijelo moglo biti programirano za slanje signala za njen unos', kaže dr. Duane Mellor.
Ipak, ostaje činjenica da je tamna čokolada bogata magnezijem jer sadrži oko 60 miligrama u porciji od 25 grama.
'No trebali bismo pojesti šest porcija čokolade da unesemo dnevnu dozu magnezija, a tada bismo, naravno, pretjerali sa šećerom. Zato je puno bolje konzumirati indijske i brazilske oraščiće, bademe ili suncokretove sjemenke jer su ove namirnice ujedno zasitne te gase poriv za slatkim', pojasnio je dr. Vidushi Binani.
