Upravo prije početka sezone tradicionalnih viroza i šmrcanja savjetodavno povjerenstvo američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) jednoglasno je zaključilo da fenilefrin, popularni sastojak oralnih lijekova protiv prehlade i alergije, nije djelotvoran.

O posljedicama ove odluke te opcijama kojima se sada valja okrenuti razgovarali smo s prof. dr. sc. Darkom Modunom, farmakologom koji je za početak istaknuo da opasnost od lijekova s ovim sastojkom ne postoji te da se oni još uvijek nalaze u prodaji.

Fenilefrin je nedjelotvoran, ali i dalje u prodaji

'Zaključeno je da znanstveni dokazi ne pokazuju da je nazalni dekongestiv koji sadrži fenilefrin djelotvoran kada se uzima oralno u preporučenim dozama. Ova odluka savjetodavnog povjerenstva nije obvezujuća za FDA-u, pa predstoji vidjeti hoće li se lijekovi koji sadrže fenilefrin uistinu povući s tržišta u nekom trenutku', rekao je liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, uz napomenu:

'Sigurnost ovih lijekova nije dovedena u pitanje ovom odlukom, kao niti djelotvornost dekongestiva za lokalnu primjenu (sprej ili kapi za nos). Konačno, ova odluka ni na koji način izravno ne utječe na dostupnost nazalnih dekongestiva koji sadrži fenilefrin za oralnu primjenu u Republici Hrvatskoj.'

Što koristiti za začepljen nos?

Prof. dr. sc. Modun također je savjetovao koje preparate koristiti za ublažavanje šmrcanja, odnosno začepljenog nosa.

'Osobno bih protiv prehlade preporučio nazalne dekongestive za lokalnu primjenu (sprej za nos). Ovi se lijekovi izdaju bez recepta, ali se moraju koristiti s mjerom, jer u slučaju prečestog korištenja mogu uzrokovati trajno oštećenje sluznice nosa, s posljedičnim gubitkom osjeta njuha i okusa. S druge strane, sprejevi za ispiranje nosa, poput izoosmolarne i hiperosmolarne otopine 'morske vode', mogu se nešto češće koristiti tijekom dana.'

Kako je svaki bolesnik uvijek 'priča za sebe', zbog različitih zdravstvenih stanja, popratnih bolesti, postojeće farmakoterapije te čimbenika poput spola, dobi, gena i sl. ne može se izdati univerzalna preporuka koja bi bila djelotvorna i sigurna za sve. Stoga je važno obratiti se zdravstvenim radnicima, poglavito ljekarnicima, kada su u pitanju bezreceptni lijekovi kako bi pomogli u odlučivanju o najboljem izboru za konkretnog bolesnika, napomenuo je.

Evo kako ublažiti simptome prehlade

Ugledni farmakolog za tportal je izdvojio i nekoliko načina 'iz kućne radinosti' na koje sami možemo ublažiti simptome prehlade.

'Ono što je svakako djelotvorno u ublažavanju simptoma prehlade prikladna je hidratacija. Obilan unos tekućine, poput vode, čaja i domaće juhe, pomoći će svakom bolesniku. Također, ako je moguće, najbolje rješenje je odmoriti organizam i priuštiti si osam sati sna. Dakle prikladna hidratacija, izbjegavanje pretjeranog tjelesnog napora te odgovarajući unos voća, povrća i proteina pomoći će u slučaju virusne infekcije.'

Mnogi će već prilikom prvih simptoma viroze pohrliti u ljekarnu po razne suplemente i proizvode koji obećavaju njeno brzinsko ublažavanje. No prof. dr. sc. Modun tvrdi da postoje i bolje opcije.

'Nisam ljubitelj unosa suplementa ako postoji opcija unosa voća i povrća koji sadrže iste te vitamine i minerale, uz vlakna i druge dodatne tvari koje koriste našem organizmu, a nema ih u tabletama. Ako je osoba uvjerena da joj je neophodna 'dodatna pomoć' u obliku suplementacije, opet upućujem na ljekarnike, jer oni najbolje poznaju najnovije proizvode i asortiman koji je trenutno na raspolaganju', rekao je.

Pripazite s prekomjernim unosom pojedinih vitamina

Isto tako, farmakolog ističe da prekomjeran unos vitamina topljivih u vodi, poput B i C, ne predstavlja nikakvu stvarnu opasnost za zdravlje, jer će se višak vitamina jednostavno izlučiti urinom. Ipak, s nekima treba biti oprezan.

'Što se tiče vitamina topivih u lipidima, poput A, D, E i K, njihov prekomjeran unos može rezultirati povećanom količinom u tijelu koja se može zadržati dulje vrijeme, i nakon prestanka unosa vitamina, te može predstavljati zdravstveni rizik. Unos ovih vitamina svakako treba usuglasiti s preporukama liječnika ili ljekarnika. To 'kljukanje' vitaminima i suplementima kao nekakva kompenzacija za nezdrav stil života (koji umara organizam, za razliku od ranije opisanog zdravog stila života) izrazito je loš pristup prevenciji bolesti jer samo daje privid da pomažemo svom organizmu', zaključio je prof. dr. sc. Modun.