Žene koje su prema testovima u srednjoj životnoj dobi bile najtjeskobnije imale su dva puta veće izglede razviti Alzheimerovu bolest u odnosu na žene koje su na tim testovima imale najbolje rezultate, utvrdili su znanstvenici.

“Poremećaji poput Alzheimerove bolesti ili kardiovaskularnih bolesti rezultat su raznih faktora i to je jedan od njih”, kaže voditelj istraživanja Ingmar Skoog sa švedskog sveučilišta Goeteborg.

Otkriće sugerira da bi tjeskobnim osobama mogla pomoći bihevioralna terapija čime bi se smanjio rizik razvoja Alzheimera kasnije u životu.

Alzheimerova bolest najraširenija je forma demencije.

Profesor neurologije i psihijatrije na NYU Langone zdravstvenom centru u New Yorku James Gavin kaže kako tjeskobne osobe trebaju razmišljati o tome da liječenje tjeskobe može utjecati na rizike za razvoj Alzheimera.

Dok se točni uzrok Alzheimerove bolesti ne zna stručnjaci su utvrdili niz rizika za razvoj te bolesti od povišenog krvnog tlaka do povišenog kolesterola.

Skoogov tim piše u časopisu Neurology da značajke osobnosti također utječe na rizik za Alzheimera kroz njihov učinak na ponašanje i životni stil.

Istraživanjem koje je započelo 1968. praćeno je gotovo 40 godina 800 sredovječnih žena koje su na početku istraživanja bile u dobi od 38 do 54 godine. Oko 19 posto, odnosno njih 153, razvilo je demenciju do kraja istraživanja. Od toga broja u 104 slučajeva radilo se o Alzheimerovoj demenciji.

Žene koje su na početku istraživanja bile najtjeskobnije imale su dvostruko veće izglede za pojavu Alzheimera u odnosu na one koje su pokazivale najmanje tjeskobno ponašanje.

Uzimajući u obzir stresove kojima su ispitanice bile izložene tijekom života veza tjeskobnosti i demencije više nije bila toliko izražena. Prema tom istraživanju stres tijekom srednje životne dobi povećava rizik od demencija uključujući od Alzheimera.

Utvrdili su i da je ekstrovertiranost povezana s manje stresa. Žene koje su bile najtjeskobnije i najintrovertiranije imale su najveće izglede razviti bolest.

Iako je istraživanje obuhvatilo samo žene, Skoog i Galvin smatraju da rezultati ne bi bili ništa drugačiji kod muškaraca.

Rezultati ne potvrđuju da tjeskoba izaziva Alzheimerovu bolest. Jedno od objašnjenja je da tjeskoba pogoduje nezdravom stilu života ili ponašanjima koja povećavaju rizike za Alzheimera.

Skoog kaže kako se vjeruje da zdrava prehrana i vježbanje u srednjim godinama mogu smanjiti vjerojatnost pojave Alzheimera kasnije u životu.