Podloga za kuhanje, neizostavan sastojak svih kolača, onaj koji jelima daje božanstven okus, njegovo visočanstvo maslac godinama muči znanstvenike koji pokušavaju donijeti zaključke o tome je li njegova upotreba dobra ili loša za zdravlje. Mišljenja stručnjaka su se mijenjala tijekom godina, a najnovija istraživanja pokazuju da maslac nije štetan, već je u umjerenim količinama potreban za očuvanje zdravlja
Nutricionisti često pojedinu hranu ističu kao zdravu, a već drugi dan navedena je kao opasna za zdravlje, u jednom trenutku deblja, a onda ipak uravnotežuje prehranu, čas s njom treba biti oprezan, a čas ne trebamo mariti za njeno doziranje. Jedna od takvih namirnica je i maslac, a neslaganje koje vlada među stručnjacima i neprestane izmjene u rezultatima istraživanja kada je riječ o njegovim učincima na zdravlje dovode nas do zbunjenosti. Je li maslac uistinu štetan ili to baš i nije tako?
Maslac vs. margarin- što je bolje?
Kako bismo došli do zaključaka, potrebno je prvo razdvojiti maslac od njegove manje ukusne zamjene - margarina - koja sadrži transmasne kiseline. Nezasićene masne kiseline u takozvanoj transformi ili transmasne kiseline prirodno se nalaze u hrani koja sadrži masnoće životinjskog porijekla, a u procesnoj prehrambenoj industriji nastaju prilikom postupka očvršćivanja biljnog ulja do čvrste masti.
Dok je margarin dobiven industrijskom preradom biljnih ulja, maslac dobivamo preradom mliječne masti, odnosno vrhnja, te se razlikuje kao energetski i nutritivno visokovrijedan mliječni proizvod i, za razliku od margarina s nepoželjnim transmasnim kiselinama, sadrži zasićene masne kiseline
Brojna su istraživanja zbog kojih ljudi vjeruju da ih zasićene masne kiseline u maslacu debljaju i uzrokuju povišen kolesterol, što dovodi do kardiovaskularnih oboljenja. Međutim one se ne pohranjuju u masnom tkivu, već se koriste za brzu energiju. Također, maslac je bogat hranjivim tvarima, što daje osjećaj sitosti, za razliku od nutritivno siromašnih prerađevina poput margarina, zbog čijeg unošenja u organizam imamo potrebu prejedati se, a to u konačnici znači i nakupljanje viška kilograma.
Daje osjećaj sitosti
Najnovija istraživanja došla su do zaključka da maslac ne uzrokuje bolesti srca, niti je krivac za debljanje, zbog čega je godinama bio na meti kritika. Skupina znanstvenika s Harvarda i Cambridgea analizirala je ukupno 72 slučaja i zaključila da ne postoji jasan dokaz da ćemo zamjenom zasićenih masnoća nezasićenim masnim kiselinama (mononezasićene ili polinezasićene), dakle zamjenom maslaca, jaja i mesa ribom i raznim biljnim uljima, smanjiti opasnost od kardiovaskularnih oboljenja.
To bi značilo da je maslac zdrav jednako kao i puno cjenjenije maslinovo ulje te da ga ne treba izbaciti iz prehrane.
Zanimljivi su podaci koji pokazuju porast, odnosno pad u kilaži švedskog stanovništva usporedo s količinom maslaca korištenog u prehrani. Otkada je u Švedskoj pokrenuta agresivna kampanja za light proizvode i otkako je potrošnja maslaca pala za gotovo 60 posto, prekomjerna tjelesna težina povećala se za 50 posto. Međutim od 2005. godine potrošnja maslaca je ponovo porasla, što je konačno dovelo do ponovnog smanjenja postotka pretilih.
Upravo ovakva saznanja objašnjavaju prethodno navedenu činjenicu da maslac, kao zasićena masnoća, daje našem tijelu sva potrebna hranjiva svojstva i stvara osjećaj sitosti, te mogu poslužiti kao dokaz da ga konačno proglasimo namirnicom koja ne deblja. Naravno, kao i u svemu, tako i s maslacem treba paziti na količinu i ne pretjerivati.
Maslac je bogat vitaminom A koji je potreban za pravilan rad štitnjače i nadbubrežnih žlijezda te pravilno funkcioniranje srca i krvožilnog sustava, a sadrži i lecitin koji pomaže u borbi protiv kolesterola. Osim toga, sadrži niz antioksidanata koji nas štite od slobodnih radikala koji oštećuju arterije, među njima vitamin A i vitamin E te selen. Iako je maslac pun kolesterola, on ima antioksidacijsko djelovanje protiv štetnih slobodnih radikala koje unosimo u organizam putem nezdravih transmasnoća iz margarina i drugih industrijskih proizvoda.
Sve zdravstvene blagodati maslaca
Još jedan od razloga zbog kojeg je maslac superhrana jesu nalazi koji potvrđuju njegova antikancerogena svojstva. Pokazalo se da njegove kratkolančane i srednjelančane masne kiseline uspješno pomažu u borbi protiv tumora, a konjugirana linolenska kiselina služi za prevenciju raka i jača imunološki sustav.
Vitamini A i D koje nalazimo u maslacu pomažu u apsorpciji kalcija, što je važno za jake kosti i zube, pa je maslac preporučljiv za djecu u razvoju te korisniji od mlijeka, pogotovo od pasteriziranog obranog mlijeka s manje mliječne masti, čijom se preradom gubi učinak kalcija. Sadrži i izvor joda koji sprečava gušavost, a njegov antigljivični učinak ima veliku ulogu u liječenju kandidijaze.
Ako ste do sada izbjegavali maslac i pribjegavali njegovim 'zdravijim' alternativama, veselit će vas nova saznanja stručnjaka koja mu, kada je u pitanju njegova upotreba u svakodnevnoj kuhinji, daju zeleno svjetlo. Prema mišljenjima znanstvenika, više se ne trebate brinuti o povišenom kolesterolu i višku kilograma dok mažete maslac i džem na kruh, barem kada je u pitanju maslac. No pripazite da je dobiven od krava iz slobodnog uzgoja. Dokazano je da je takav maslac znatno bogatiji vitaminom K2, a on ima antikancerogena svojstva te sadrži veću količinu potrebnih vitamina.
