Kruhovac možda nije voće za kojim biste odmah posegnuli u supermarketu, no upravo ovo veliko i egzotično voće smatra se novom super hranom. Poznato je pod latinskim imenom Artocarpus altilis, ima bodljikav plod zelenog mesa i teksture nalik krumpiru, a može se poslužiti kao dio glavnog obroka ili kao desert.

Kruhovac je jedna od glavnih namirnica na Jamajci, a znanstvenici vjeruju kako bi upravo ovo voće moglo omogućiti dovoljnu količine hrane na ovom otoku s obzirom na to da Jamajka uvozi gotovo polovicu hrane koju konzumira. Kruhovac je vrlo česta namirnica na pacifičkim otocima te se čak po hektaru proizvede više kruhovca nego riže, piše New Scientist.

Samo jedan kruhovac, koji prosječno teži oko tri kilograma, sadrži količinu ugljikohidrata koja je dovoljna za obrok za peteročlanu obitelj. Kruhovac se može samljeti u brašno te koristiti u slanim i slatkim jelima, uključujući palačinke i grickalice. Bogat je vitaminima i mineralima te je sjajan izvor proteina i ugljikohidrata bez glutena, a proteini u ovom voću imaju veći udio aminokiselina nego soja. Trenutno se čak razvijaju načini proizvodnje čipsa i tjestenine od kruhovca kako bi se hrana lakše mogla pohraniti.

Diane Ragone iz Nacionalnog tropskog botaničkog vrta na Havajima (NTBG) proučava ovu biljku još od početka 80-ih, a neki navode da je kruhovac ima bljutav okus te da je vrlo škrobast. Ragone proučava stotine vrsta kruhovca iz 34 različite zemlje, a zajedno s Nyree Zerega sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu prati korijene porijekla ovog voća pomoću DNK analize kruhovca nazvanog Eve. Većina voća koje je proučavala uključivala je jedinstven otisak kruhovca koji raste u Novoj Gvineji. Doktorica Ragone 2003. osnovala je Breadfruit Institute, odnosno Institut za kruhovac, koji uključuje voćnjak na otoku Maui. U tom institutu znanstvenici pokušavaju u suradnji s humanitarnom organizacijom Alliance to End Hunger, u cilju suzbijanja gladi u svijetu, distribuirati kruhovac na mjesta na kojima ne postoji redovita opskrba hranom.

Iz NTBG-a poručuju da zreli kruhovac može biti zdrava zamjena za bilo koje druge namirnice koje sadrže škrob, kao što su riža i krumpir, a može ga se kuhati, peći ili pripremati na pari. Mali, još uvijek nezreli plodovi mogu se kuhati, ukiseliti ili marinirati, a okus im je poput srca artičoke. Čak se cvijeće ovog voća može kandirati i jesti kao slatkiše.

'Tradicionalno se u Polineziji posadi stablo kruhovca kada se rodi dijete jer ono predstavlja svojevrsno jamstvo opskrbe hranom tijekom djetetovog života', kaže doktorica Zerega. Stabla kruhovca imaju još jednu prednost - zahtijevaju malo njege i sjajno napreduju u tropima. Sada pak stručnjaci istražuju koje sorte kruhovca najbolje uspijevaju u pojedinim klimatskim uvjetima. Znanstvenici također pokušavaju identificirati koje sorte ovog voća daju najbolje prinose i sadrže najveće količine proteina.

Smatraju kako su određene sorte vrlo tolerantne na sol, što može biti od presudne važnosti na području Kariba prilikom rasta razine mora. Znanstvenici također pokušavaju uz pomoć različitih metoda stvoriti stablo kruhovca koje u što kraćem vremenu daje više plodova. I dok je napredak tih istraživanja vrlo spor i naporan, znanstvenici su uspjeli kreirati stabla otporna na bolesti te prve plodove daju unutar dvije godine nakon sadnje, što je pak tri godine ranije od uobičajenog. Od te uzgojene sorte sada je 35 tisuća stabala poslano u 26 zemalja, uključujući Jamajku i Haiti.

Sorta koja se zove ma'afala porijeklom je iz Samoe, a znanstvenici se nadaju kako će upravo ovim voćem smanjiti glad u svijetu.