Poznato je da na plastici, metalu i staklu koronavirus može preživjeti duže nego na ostalim površinama, na bakru se zadržava i do četiri sata, na plastici i nehrđajućem čeliku dva do tri dana te na kartonu do 24 sata. No što je s odjećom i kako postupati s različitim tekstilnim materijalima kako ne bismo riskirali zarazu
Važno je naglasiti da za sada nisu provedena specifična istraživanja koja bi se bavila time koliko dugo koronavirus može preživjeti na odjeći, no to ne znači da moramo paničariti ili pak otići u drugu krajnost i biti potpuno nonšalantni vjerujući da se on na odjeći ne može duže zadržati. U većini slučajeva odjeća vam ne bi trebala biti najveća zdravstvena briga. Najvažnije je, a to se stalno naglašava, što češće prati ruke i pridržavati se mjera socijalne distanciranosti.
Koliko dugo koronavirus može preživjeti na odjeći?
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koronavirus najčešće se širi respiratornim kapljicama, kad zaražena osoba kihne ili zakašlje, i to puno češće nego s drugim oblicima, tj preko predmeta ili materijala koji su kontaminirani. No valja imati na mu da je zaražena osoba mogla dirati određene površine, a kapljice na nekim površinama, poput gumbi i zatvarača na odjeći mogu ostati satima, pa i danima.
Nova studija o tome koliko se koronavirus zadržava na različitim materijalima objavljena je u časopisu New England Journal of Medicine (NEJM), a proveli su je znanstvenici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) te Sveučilišta UCLA i Princetona. Ustanovili su da se novi koronavirus na bakru zadržava i do četiri sata, na plastici i nehrđajućem čeliku dva do tri dana te na kartonu do 24 sata.
Stoga treba imati na umu da su dugmad, patentni zatvarači i drugi ukrasi na odjeći izrađeni od metala ili plastike, a na njima se virus dokazano zadržava duže.
Jesu li neke vrste materijala 'osjetljivije' na virus od drugih?
Robert Amler, dekan na School of Health Sciences and Practice na Medicinskom fakultetu New Yorka i bivši čelnik CDC-a rekao je za Huff Post kako preživljavanje koronavirusa na tkaninama ovisi prvenstveno o njezinoj vrsti jer su neke vrste materijala poroznije od drugih dok se glatke površine poput kože i vinila mogu lakše očistiti.
Liječnica Janette Nesheiwat kaže da se na materijalima poput poliestera i spandeksa virusi mogu zadržavati duže nego u prirodnim tkaninama u kojima koža diše poput pamuka, pa stoga pripazite kod odjevnih predmeta izrađenih od takvih materijala, a to su u prvom redu tajice, trenirke i odjeća za vježbanje.
Prema riječima Carol Winner, stručnjakinje s područja javnog zdravstva, na nekim odjevnim predmetima respiratorne kapljice se mogu duže zadržati, a to prvenstveno ovisi o materijalu od kojeg je odjeća izrađena.
'Znamo da se kapljice mogu osušiti u nekim uvjetima, a to se događa brže ako se radi o prirodnim materijalima', kaže Winner.
Mjere zaštite od koronavirusa
Na kojoj temperaturi trebamo prati odjeću?
Nema specifičnih uputa kako prati odjeću kako bismo ubili eventualne viruse na njoj. Poželjno je svakako da je perete na što je moguće većoj temperaturi, naravno ovisno o tome koliko određena odjeća to dopušta. Stoga svakako pročitajte upute na odjeći. No ne pretjerujte i ne perite odjeću na ciklusu od 90 stupnjeva ako materijali ne podnose te temperature, samo ćete uništiti odjeću i nepotrebno se stresirati. Nakon što ste dirali prljavo rublje obavezno operite ruke, savjetuju stručnjaci.
Dobro je i odjeću sušiti na suncu ili u sušilici rublja ako je imate jer će tako biti izložena većim temperaturama.
Koliko često trebamo prati odjeću?
Neki čekaju da se nakupi hrpa prljave odjeće pa da onda krenu s pranjem, no u ovoj specifičnoj situaciji dobro je odjeću oprati odmah nakon što se promijenite, pogotovo u slučaju da ste bili u dućanu i među ljudima.
Ne zaboravite na jakne i kapute. Neke jakne mogu se prati u perilici za rublje, no kaputi ipak ne mogu, pa ako ništa stavite ih na sunce na par sati da sunčeve zrake i toplina ubiju eventualne viruse.
Kako pravilno prati ruke
Presvlačenje nakon dolaska izvana u odjeću za po doma trebala bi biti uobičajena mjera higijene. To je posebno važno ako ste se vozili javnim prijevozom ili ste bili u dućanu. Ako ste primijetili da je netko pored vas zakašljao ili kihnuo, obavezno se presvucite kad dođete kući.
Nemojte ni tresti rublje jer na taj način virus širite zrakom, a kad ste gotovi s pranjem očistite i dezinficirajte košaru u kojoj stoji prljavo rublje.
Trebamo li odjeću oboljele osobe posebno prati?
Odgovor je da. Uvijek posebno perite odjeću oboljele osobe, čak i ako ima običnu gripu.