Specifičnost moždanog udara je u tome što u većem postotku pogađa žene, no kako je istaknula prof. dr. sc. Marina Roje Bedeković, on se može spriječiti u velikom broju slučajeva, a ključ je u prevenciji.

'Često ostanemo i zatečeni u svakodnevnoj praksi time koliko ljudi nisu svjesni simptoma i svih posljedica svojih štetnih navika kojima ugrožavaju zdravlje te da nisu svjesni toga da puno bolesti mogu izbjeći svojim načinom života. No zato i postoji javnozdravstvena akcija Dan crvenih haljina. Akcija se provodi već peti put zaredom, pa nam je ove godine i mala godišnjica. Jako je dobro prihvaćena u općoj populaciji, osobito među ženama. Možemo biti jako zadovoljni, sretni i ponosni na to koliko smo dosad u javnosti uspjeli osvijestiti taj problem, a zahvalni smo i na velikoj podršci medija, ali i javnosti. Osviještenost je iz godine u godinu sve veća i veća, a to nam zapravo daje nadu i hrabrost da nastavljamo dalje, volju i želju da akciju svake godine provodimo u što većem i širem obujmu i obliku kako bismo doprli da što više građana i građanki', rekla je dr. Roje Bedeković, članica organizacijskog odbora ove akcije, a osim nje, čine je istaknute stručnjakinje KBC-a Sestre milosrdnice i KBC-a Zagreb: neurologinje Arijana Lovrenčić-Huzjan, Zdravka Poljaković, Vesna Matijević i Svjetlana Šupe te logopetkinja Dinah Vodanović.

Cilj je ove akcije, između ostalog, upozoriti žene da na vrijeme potraže liječničku pomoć.

'Žene često ignoriraju i zanemaruju simptome te potraže liječničku pomoć kad više ne spadaju u taj vremenski prostor za aktivno liječenje. Naravno, time su im manje šanse za bolji ishod. Treba upozoriti i na to da su do vremena u kojem nastupi menopauza žene hormonski zaštićenije od nekih rizičnih čimbenika za moždani udar i do tog razdoblja moždani udar je češći kod muškaraca', kaže neurologinja.

Tu treba opet spomenuti i upozoriti, dodaje liječnica, da su žene u lošijem položaju jer su uvijek sklonije ignorirati simptome te su ih sklonije pripisati nečemu drugom.

'Ovo je puno češća pojava kod žena koje kasnije dolaze po pomoć u bolnicu, zbog čega je manje moguće primijeniti metode aktivnog liječenja. I zbog toga imaju gori ishod', naglasila je prof. dr. sc. Roje Bedeković.

Kad se općenito govori o učestalosti moždanog udara tijekom životnog ciklusa muškaraca i žena, dodaje ona, dokazano je da u generativnoj dobi prirodni hormonski status žena zapravo predstavlja zaštitu od njegova nastanka, stoga je u generativnoj dobi on rjeđi kod žena nego kod muškaraca.

'No nakon menopauze izjednačava se taj rizik između muškaraca i žena pa je u starijoj životnoj dobi češća njegova učestalost u žena, između ostalog i zbog toga što je veći rizik nastanka nekih aritmija, kao što je primjerice fibrilacija atrija, što predstavlja značajan rizik za nastanak moždanog udara', rekla je dr. Roje Bedeković.

Neurologinja upozorava da je kod žena veći broj smrtnosti, približno za trećinu, a i ishod liječenja moždanog udara je gori.

Kako nastaje moždani udar

Moždani udar spada u bolesti živčanog sustava i to je zapravo naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do njegove nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima.

'Moždani udar je cerebrovaskularna bolest koja se s obzirom na uzrok može podijeliti u dvije glavne skupine: znatno češći, otprilike 80 posto, tzv. ishemijski moždani udar nastaje kao posljedica začepljenja krvne žile mozga ugruškom, a rjeđi, tzv. hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastane ili uslijed puknuća same krvne žile unutar mozga ili primjerice aneurizmatskog krvarenja, znači puknuća aneurizme na krvnoj žili u mozgu, odnosno najčešće prema opisu tzv. bobičastog proširenja krvne žile mozga', objašnjava Roje Bedeković.

Brojni su rizični faktori za nastanak moždanog udara, dodaje, ali općenito ih možemo podijeliti u dvije skupine.

'Jedni su rizični čimbenici na koje možemo utjecati i druga skupina su rizični čimbenici na koje nažalost ne možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su npr. životna dob, spol, neke nasljedne bolesti koje imamo i naravno rasa, a jednako tako u rizične čimbenike spada prethodno preživjeli moždani udar ili neka druga cerebrovaskularna bolest. Značajno je veći popis rizika na koje možemo utjecati, a to su različite priležeće bolesti koje predstavljaju opasnost, ako se pravodobno ne otkriju i ne liječe, za nastanak moždanog udara, kao i različiti oblici rizičnog ponašanja. Među rizične čimbenike na koje možemo utjecati spadaju različite bolesti kao što su povišen arterijski tlak, zatim šećerna bolest, različite srčane bolesti, npr. aritmije, zatim su tu različiti poremećaji zgrušavanja krvi, bilo da se radi o stanjima koja dovode do pojačanog zgrušavanja krvi i u tom smislu predstavljaju rizik za začepljenje krvne žile mozga ili, primjerice, lijekovima koji dovode do smanjenja zgrušavanja krvi, a predstavljaju opasnost za nastanak moždanog krvarenja', rekla je.

Štetne navike utječu na moždani udar

Dodaje i da određeni štetni stilovi života mogu pospješiti pojavu moždanog udara.

'Različiti stilovi života, prije svega pušenje, zlouporaba alkohola, korištenje različitih opijata i sličnih supstanci, što je danas nažalost u porastu, predstavljaju ozbiljan problem u smislu rizika za nastanak moždanog udara… Nadalje, stres je, kao što znamo, rizičan čimbenik za nastanak različitih bolesti i stanja i predstavlja ozbiljan problem u svakodnevnom životu u različitim životnim dobima, tako da on može štetno utjecati na bilo način - uzrokujući neku od priležećih bolesti koje smo ranije opisali kao rizične faktore za nastanak moždanog udara, kao što su arterijski tlak, različite srčane bolesti, šećerna bolest, ili izravno utječući na nastanak moždanog udara. Tu su i različite vrste lijekova, primjerice oralni kontraceptivi specifični za žene ili hormonska nadomjesna terapija koja u nekim slučajevima također predstavlja rizik za nastanak moždanog udara, i to baš onih posebnih oblika moždanih udara koji se značajno češće javljaju kod žena', upozorava prof. dr. sc. Roje Bedeković.

Kada se govori o moždanom udaru kod žena i rizičnim faktorima specifičnim za žensku populaciju, objašnjava dr. Roje Bedeković, zna se da moždani udar ipak češće pogađa osobe starije životne dobi, međutim u generativnoj dobi to je pojačano kod mlađih žena koje primjerice uzimaju oralne kontraceptive, a koji sami po sebi predstavljaju pojačanu sklonost zgrušavanju krvi i nastanku krvnih ugrušaka, što može dovesti do nastanka moždanog udara.

'Žene koje uzimaju oralne kontraceptive, a uz to puše cigarete ili imaju arterijsku hipertenziju, značajno povećavaju rizik od nastanka različitih vrsta moždanog udara, a jedan od njih je na svu sreću relativno rijedak oblik i zove se tromboza venskih sinusa mozga, ali se značajno češće javlja upravo zbog toga kod žena u mlađoj životnoj dobi', upozorava neurologinja.

Važnost podrške najbližih

Tijekom liječenja od velike je pomoći podrška najbližih, odnosno članova obitelji, upozorava neurologinja.

'Upravo u samoj fazi oporavka, znači nakon akutnog liječenja u specijaliziranim bolnicama čiji duljina i ishod ovise o težini moždanog udara, jako je važno da obitelj bolesnika sudjeluje u oporavku i pomaže koliko može. Svjedoci smo u svakodnevnom radu toga da bolji oporavak i kvalitetu života postižu pacijenti koji imaju podršku svoje obitelji, čiji se članovi izravno angažiraju te sudjeluju u oporavku. Nažalost, tu postoji značajna razlika između muškaraca i žena, pa kad muškarci dožive moždani udar, njihove supruge značajno češće pristupaju u pomoć, a žene se češće ne vraćaju u svoj dom i svojoj obitelji te bivaju institucionalizirane češće nego muškarci', rekla je neurologinja.

Važan je način na koji se neka obitelj nosi s novonastalom situacijom u kojoj je njihov član obitelji postao bolestan i potrebna mu je pomoć, upozorava M. Roje Bedeković.

Što se tiče moždanog udara, objašnjava, najbolje ga je izbjeći na svaki mogući način, pa posebno u slučaju te bolesti vrijedi ona krilatica - prevencija je najbolje liječenje.

'Dakako, postoje oni čimbenici na koje nažalost ne možemo utjecati, među kojima je i spol, ali i oni na koje možemo utjecati izbjegavanjem štetnih navika i ispravnim liječenjem priležećih bolesti ako ih imamo, čime možemo u velikoj mjeri spriječiti nastanak moždanog udara ili bar smanjiti mogućnost njegovog nastanka svojim aktivnostima, stilom života, svojim angažmanom…', zaključuje liječnica.