'Posebni dodaci prehrani koji bi vam pomogli u zaštiti od koronavirusa ne postoje i svi koji tvrde suprotno pod istragom su nadležnih službi', kaže za CNN Melissa Majumdar, registrirana dijetetičarka i glasnogovornica Akademije prehrane i dijetetike.

Međutim postoje načini na koje svom imunološkom sustavu možete osigurati optimalan rad, što vam može pomoći da ostanete zdravi i u ovim neizvjesnim vremenima pružiti vam osjećaj da držite stvari pod kontrolom koliko god je u vašoj moći.

Osim redovitog i pravilnog pranja ruku, važno je hraniti se kvalitetno, održavati tjelesnu aktivnost, smanjiti stres i meditirati te si osigurati dovoljno kvalitetnog sna.

Kako pravilno prati ruke

Hranom do boljeg zdravlja

Za jačanje imunološkog sustava vrlo je važno da se na vašem tanjuru nalaze hranjive tvari. Kako bi uspješno obavljao svoj posao, našem je imunološkom sustavu neophodna stalna opskrba hranjivim tvarima.

Početnu dozu vitamina, minerala i antioksidanata potrebnih za jačanje imunološkog sustava dobit ćete ako polovinu tanjura popunite povrćem i voćem.

Ovo su namirnice u kojima možete pronaći neke od ključnih hranjivih tvari što igraju važnu ulogu u imunitetu:

Mrkva, kelj i marelica za betakaroten

Betakaroten se pretvara u vitamin A, neophodan za jak imunološki sustav. Njegovo djelovanje, objašnjava Majumdar, pomaže antitijelima da reagiraju na toksine i strane tvari.

U dobre izvore betakarotena uključujemo batat, mrkvu, mango, marelice, špinat, kelj, brokulu, tikvice i dinju.

Naranče, jagode i brokula za vitamin C

Vitamin C povećava razinu antitijela u krvi i pomaže u diferencijaciji limfocita (bijelih krvnih zrnaca), kaže Majumdar i objašnjava da to pomaže utvrditi tijelu kakva mu je zaštita potrebna.

Neka su istraživanja pokazala da viša razina vitamina C (barem 200 miligrama) može nešto skratiti trajanje simptoma prehlade.

Ovu dozu vitamina C jednostavno je osigurati kombinacijom namirnica poput naranče, grejpa, kivija, jagoda, kelja pupčara, crvene i zelene paprike, brokule i kuhanog kupusa ili cvjetače.

Jaja, sir, tofu i gljive za vitamin D

Vitamin D regulira proizvodnju proteina koji 'selektivno ubija zarazne agense, uključujući bakterije i viruse', objašnjava za CNN dr. Michael Holick, stručnjak za istraživanje vitamina D sa Sveučilišta u Bostonu i autor više od 500 radova i 18 knjiga o vitaminu D.

Vitamin D također mijenja aktivnost i broj bijelih krvnih stanica, poznatih kao T2 limfociti ubojice, objašnjava Holick, koji mogu smanjiti širenje bakterija i virusa.

'Ovog vitamina često nam nedostaje zimi jer je za njegovu sintezu u tijelu potrebno sunce. To može oslabiti imunološki sustav i povećati rizik od razvoja virusnih infekcija gornjih dišnih putova', kaže Holick.

Neka istraživanja sugeriraju da vitamin D u obliku dodatka prehrani može pomoći u zaštiti od akutnih infekcija respiratornog trakta.

Dobri izvori vitamina D u hrani su masna riba, uključujući konzervirani losos i sardine, jaja, sir, tofu i gljive.

Grah, orašasti plodovi, žitarice i morski plodovi za cink

Kako objašnjava Majumdar, cink pomaže stanicama našeg imunološkog sustava da rastu i dijele se.

Jedna analiza pronašla je vezu između cinka kao dodatka prehrani sa skraćivanjem trajanja simptoma prehlade. Međutim zaključeno je kako je prije konačnih preporuka potrebno provesti velika i kvalitetna ispitivanja.

Dobri izvori cinka u hrani su grah, slanutak, leća, tofu, orašasti plodovi, sjemenke, pšenične klice, kamenice, rakovi, jastog, govedina, svinjski kotlet, tamno meso peradi i jogurt.

Mlijeko, jaja i orašasti plodovi za proteine

Protein je ključan građevinski element imunoloških stanica i antitijela te igra presudnu ulogu u pomaganju našem imunološkom sustavu da uspješno radi svoj posao.

Proteini mogu biti životinjskog i biljnog porijekla, a dobri izvori su riba, perad, govedina, mlijeko, jogurt, jaja i sir, orašasti plodovi, sjemenke, grah i leća.

Majumdar umjesto nezdravih grickalica preporučuje grickanje pečenog slanutka, bogatog proteinima.

Banane, grah i još štošta za probiotike i prebiotike

Probiotici i prebiotici pomažu jačanju zdravlja mikrobioma, objašnjava Majumdar, koji podržava rad našeg imunološkog sustava.

Dobri izvori probiotika su fermentirana mliječna hrana poput jogurta i kefira, odležani sirevi i druga fermentirana hrana poput kimčija, kiselog kupusa, misoa, tempeha, ali i kruha od kiselog tijesta.

Dobri izvori prebiotika (vlakna koja potiču rast i aktivnost probiotika) su cjelovite žitarice, banana, luk, češnjak, poriluk, šparoge, artičoke i grah.

Voda, voće i juha za hidrataciju

'I blaga dehidracija može biti stresna za tijelo', upozorava Majumdar.

Žene bi trebale konzumirati 2,7 litara, a muškarci 3,7 litara tekućine dnevno, kaže Majumdar, a u obzir dolazi sva hrana i tekućine bogate vodom, povrće, voće i juhe.