Izvještaj Zaklade Changing Markets pozabavio se politikom održivosti koju provode poznati modni brendovi i ukazao da stvari baš i nisu onakvima kakvima se prikazuju. Pokazalo se da se većina njih puno više vole reklamirati da su ekološki osviješteni nego što tu filozofiju provode u praksi, što je tzv. greenwashing. Izvještaj se posebno pozabavio upotrebom sintetike u modnoj industriji, koja je poprimila zabrinjavajuće razmjere
Srpanj bez plastike, jednomjesečna kampanja protiv korištenja plastike započela je prilično zanimljivo u modnom svijetu. Neprofitna zaklada Changing Markets Foundation uz pomoć organizacija Clean Clothes Campaign i Ethical Consumer and Fashion Revolution objavila je istraživanje o korištenju sintetičkih materijala u modnoj industriji pod nazivom 'Synthetic Anonymous'.
Izvješće je procjenjivalo brendove na osnovi njihovog cjelokupnog oslanjanja na sintetiku u ukupnoj mješavini materijala koje koriste, što je pak poslužilo kao mjerilo njihovog industrijskog napretka. Brendovi su kategorizirane kao 'vodeći' (ne koriste sintetiku), 'mogli bi i bolje' (upotreba sintetike je ispod 25 posto ukupne mješavine materijala), 'zaostaju' (ograničena transparentnost upotrebe i visok postotak sintetike ili porast postotka) i 'crvena zona' (malo ili nimalo transparentnosti). Ocijenjeno je 46 brendova na temelju upitnika poslanog u ožujku 2021. godine, kao i istraživanja politika tih brendova i javno dostupnosti podataka, a na upitnik je odgovorilo njih 83 posto ili ukupno 38 brendova. Samo osam tvrtki nije uspjelo pružiti odgovore, uključujući Gap, Gildan, Nike, Patagoniju, Target, The North Face, Timberland i Walmart, navodi se u izvješću.
U posljednjem desetljeću proizvodnja recikliranog poliestera povećala se s 9 na 14 posto prema podacima Textile Exchangea. No treba istaknuti kako proizvodnja recikliranog poliestera često prikriva utjecaj na okoliš izrade plastičnih boca koje i omogućuju to recikliranje, kao i mikroplastiku, koja se kasnije odlijeva tijekom proces proizvodnje. Zanimljivo je da većina ispitanih, njih 85 posto, istaknula kako želi postići ciljeve korištenja recikliranog poliestera u proizvodnji upravo korištenjem poliestera iz PET recikliranih boca, što je izvještaj nazvao 'lažnim rješenjem'.
'Naše izvješće jasno pokazuje da je ovisnost modne industrije o sintetici eklatantna - i da će se neizbježno pogoršati, jer se nijedna marka nije jasno obvezala promijeniti smjer...Kreatori politike moraju poduzeti mjere da prekinu začarani krug oslanjanja na jeftini sintetički materijal i osiguraju da modna industrija pređe na odgovornu proizvodnju koja se temelji na načelima doista kružne ekonomije. Predstojeća tekstilna strategija EU predstavlja značajnu priliku za to', napominje se u izvješću.
Osim toga, istraživači su ispitali presjek kolekcija proljeća 2021. brendova koji predstavljaju industriju - analizirajući 4.028 proizvoda od ultra brze mode do luksuznih brendova. Sintetika je bila uključena u 67 posto analizirane odjeće, a analiza je obuhvatila razvikane brendove kao što su Asos, Boohoo, H&M, Louis Vuitton, Walmart, Zara i drugi. Pokazalo se da je svaka analizirana marka koristila barem neku sintetike.
Izvještaj je otkrio da je od 39 posto proizvoda popraćenih tvrdnjama o održivosti 59 posto na neki način zapravo lagalo o ekološkoj održivosti. Neki su brendovi uspješno dokazali održivost svoje odjeće, poput Zare i Guccija dok je, prema izvješću, većina tvrdnji H&M-a, Asos-a i Marks & Spencera na neki način zaobišla smjernice. H&M’s Conscious Collection tako sadrži veći postotak sintetike u odnosu na svoju glavnu kolekciju (72 posto naspram 61 posto). Kolekcije koje se oslanjaju na poliester, čak i ako su reciklirane, izvješćem su označene kao greenwashing. Dakle, ulažu više vremena i novca u marketing svojih 'zelenih' proizvoda, umjesto da zapravo rade teži dio posla kako bi zaista bili održivi. Jezik oko 'održivih', 'preferiranih' i 'održivih izvora' materijala također je kritiziran kao 'loše definiran'. Mnoge modne marke još uvijek ne žele otkriti mješavine materijala prema postotku tonaže - unatoč zahtjevima potrošača za transparentnošću.
Tvrtke kao što su Gap, Gildan, Lululemon, Nike, Patagonia, Target, The North Face, Timberland i Walmart svrstane su u 'crvenu zonu' zbog 'neuspjeha u otkrivanju podataka koliko se oslanjanju na sintetiku'. Boohoo, Walmart i Uniqlo imali su ukupno najveću količinu sintetike u korištenom materijalu. Nekoliko brendova izjavilo je da namjerava 'potpuno izbjeći ili smanjiti sintetiku', a to su Reformation, Hugo Boss, Esprit, Dressmann, Puma i United Colors of Benetton.
Rekavši da je izvještaj stigao u pravom trenutku, Livia Firth, suosnivačica i kreativna direktorica Eco-Agea, nada se da će uskoro vidjeti više propisa.
'Toliko je greenwashinga u modnoj industriji, a prijeko potreban novi poslovni model koji svi moramo usvojiti gotovo je nemoguć zbog velike količine korištenih sintetičkih vlakana. S tim u vezi, već nekoliko mjeseci radimo na razini EU-a kako bismo bili sigurni da predložena oznaka PEF koristi ispravnu metodologiju, a nadamo se da će Komisija EU uzeti u obzir ovo revolucionarno izvješće kako bi osigurala ispravan zakonodavni put za ubuduće', rekla je Firth.
Izvještaj Synthetics Anonymous poklopio se s nizom prekretnica u modnoj industriji koje su objavljene ovaj tjedan: Patagonia je najavila svoje ulaganje u vlakna Infinna izrađena od tekstilnog otpada, a Timberland je predstavio svoju planinarsku cipelu i povratni program Timberloop Trekker.
Izvješće Synthetics Anonymous također je zabilježilo sve veći broj marki (među kojima su Adidas, Inditex, Monsoon, Nike i Puma) koje primjenjuju mogućnosti povrata rabljene odjeće, ali je naglasio kako principi kružnog dizajna i infrastruktura još uvijek znatno kaskaju.