Odlazak u metropolu Turske predstavlja jedinstveno putovanje bez obzira jeste li ljubitelj šopinga, slasnih zalogaja ili pak osoba avanturističkog duha. Aja Sofija, palača Topkapi, Veliki bazar, palača Dolmabahce, Galata kula, Plava džamija... popularne su i već mnogima znane atrakcije koje često zasjenjuju jednako lijepa, ali mnogima manje poznata mjesta i doživljaj Turske na poseban način. Istanbul ima puno skrivenih blaga koja samo čekaju da ih se otkrije.

Narmanli han mami posjetitelje svojim sadržajem

Narmanli han (gostionica) sagrađen je 1831., a isprva je korišten kao rusko veleposlanstvo do 1880. te je kasnije bio ruski zatvor do 1914. godine. Ova golema dvokatnica, koja izvana podsjeća na dvorac, sljedećih godina funkcionirala je kao trgovačko središte, a ugostila je i poznate pjesnike, kipare, slikare i pisce, mnoge turske intelektualce. Smješten je u četvrti Asmalı Mescit u Beyoğluu, a prostire se na površini od 2642 kvadratna metra. Nakon restauracije, ponovno je otvorio svoja vrata 2018. godine i u njemu se nalaze trgovine, kozmetički saloni i restorani.

Posjet Istanbulu nemoguće je zamisliti bez obilaska Tržnice začina (Mısır Çarşısı), mjesta koje će svakog osvojiti bojama, mirisima, okusima i zvucima, te Velikog bazara (Kapalıçarşı) s oko 4000 trgovina. Ljubazni trgovci glasno mame da se posjeti i trguje baš u njegovoj radnji jer 'nigdje nema bolje kože, zlata, cipela, torbi, suvenira'… Raj za kupce obiluje suvenirima, a u labirintu trgovina Velikog bazara vrijedi potražiti armenskog 'gospodara lišća' Nika Merdenyana.

Kaligrafija na lišću kao umjetnost bez presedana

Merdenyan ima jedan od najsimpatičnijih ateljea u kojem stvara fascinantnu riznicu kaligrafije (kaligrafi imaju višestoljetnu tradiciju). Njegove rukotvorine oslikane su zlatnom, plavom, crnom i crvenom bojom na suhom lišću. Svoju umjetničku formu naziva 'Nikovo misionarsko lišće tolerancije i mira'. Od 1968. godine slika tradicionalne simbole i molitve religija – judaizma, kršćanstva i islama - te je stekao i međunarodno priznanje za svoju majstorsku vještinu. Pomno upisuje nježne poruke mira, ljubavi i jedinstva na suho lišće (kojem je potrebno otprilike dvije godine da se preobrazi u savršeno platno). Njegovim radovima su se oduševile i Hillary Clinton, bivša prva dama SAD-a Laura Bush, španjolska kraljica Letizia...

Crkva sv. Antuna Padovanskog ima vitalnu kulturnu i duhovnu ulogu

Na turskom zvana Sent Antuan Kilisesi, predstavlja najveću katoličku crkvu u Istanbulu. Smještena je usred živahnih ulica grada, a odiše ljepotom, spokojem i povijesnim značenjem. Smatra se manjom bazilikom, a mise se služe na četiri jezika: talijanskom, poljskom, engleskom i turskom. Crkva se počela graditi 1725. godine pod vodstvom talijanskog arhitekta Giulija Mongerija, a odražava utjecaje baroka i rokokoa s elegantnim pročeljem. Unutrašnjost osvaja svojim prekrasnim kipovima te raskošnim detaljima u spoju mramora i pomno izrađene stolarije s bogatim lusterima. Njezina gradnja dovršena je i posvećena je 1773. godine. Ispred nje nalazi se kip pape Ivana XXIII jer je dok je bio veleposlanik Vatikana u Turskoj propovijedao u ovoj crkvi. Tijekom svog pontifikata, među ostalim, želio je provesti obnovu crkve i pronaći način da vodi dijalog sa svim ljudima, bilo da su nevjernici ili drugih vjeroispovijesti, te tražiti jedinstvo Crkve u Rimu s istočnim crkvama. Zbog njegove velike ljubavi prema Turskoj, ali i turskog naroda prema njemu, u Istanbulu je poznat i pod nadimkom - turski papa.

Iskustvo izrade orijentalnog tepiha

Među bezbrojnim blagom koje nudi Istanbul, ono što se ističe kao oličenje umjetnosti i tradicije poznati su turski ručno izrađeni ćilimi i tepisi. Njihovo tkanje važan je dio turske kulture. Ovi unikatni, elegantni i vrijedni divljenja komadi rukotvorina nisu samo ukras i obične podne obloge jer su u njima isprepletene priče koje sažimaju dušu turske kulture i nasljeđa te su izrazi bogate ostavštine koja se prenosi generacijama. U jednoj od najcjenjenijih istanbulskih radnji, koja se nalazi 300 metara od Velikog bazara (ulica Gazi Sinan-paša), mogu se istražiti ovi kulturni dragulji izbliza i ispijajući čaj ili kavu možete doživjeti umijeće njihovog nastanka, vođeni ljubaznim stručnjacima koji otkrivaju postupak izrade. Inače, obično svileni tepih sadrži 400, a može imati i 1200 niti po inču. Upravo o kvaliteti i vrijednosti tepiha odlučuje broj niti po inču.

Çiçek pasaji / Cvjetni prolaz kao savršeno mjesto za uživanje

Ovo mjesto ima drugačiju vrstu živahnosti koju treba doživjeti. Smješteno na spoju ulica Istiklal i Sahne u četvrti Beyoğlu, Cvjetni prolaz je poseban po nizovima povijesnih kafića, skladišta i restorana. Premda nosi to ime, nema cvijeća, za razliku od pedesetih godina, kada je u njemu bilo više cvjećara nego restorana. Prolaz je dvorište u obliku slova L zgrade koja se zove Cité de Péra, jedne od prvih zgrada izgrađenih u europskom stilu krajem 19. stoljeća, kad je Osmansko Carstvo nastojalo modernizirati se. Ima strukturu za divljenje zbog prekrasnih arhitektonskih detalja. Prolaz je pravi istanbulski dragulj i savršen je za večernji izlazak ili brzo zaustavljanje za ručak između razgledavanja i kupovine. U prelijepom ambijentu, koji šapuće priče stare 147 godina, može se guštati u morskim specijalitetima i tradicionalnim turskim jelima.

Rustem-pašina džamija s najljepšim ukrasima od pločica

Neki će se na spomen imena Rustem-paše sjetiti serije 'Sulejman Veličanstveni'. Živio je u 16. stoljeću (neki smatraju da mu je rodno mjesto Hrvatska, drugi - Bosna) i bio je premijer moćnom sultanu te se oženio njegovom jedinom kćeri, što ga je učinilo jednim od najutjecajnijih ljudi u 16. stoljeću. Zaslužan je za gradnju bitnih objekata u carstvu, kao što su vjerske škole, kako bi umanjio utjecaj svog nasljeđa pa je tako htio izgraditi svoju džamiju. Njezina gradnja odobrena je nakon njegove smrti, a sultan Sulejman osobno je dao pristanak.

Unutrašnjost džamije (arhitekt je bio jedan od najzaposlenijih arhitekata 16. stoljeća Mimar Sinan) čini je posebnom od ostalih po tome što je ukrašena čuvenim pločicama iz Iznika (ima ih preko 2300 i nekad su se nalazile u Rustem-pašinoj privatnoj umjetničkoj kolekciji) s raznim plavim tonovima i raspoređenih u 80 razigranih cvjetnih uzoraka koji gotovo hipnotiziraju svojom ljepotom, a zbog čega se ova džamija svrstava među ljepše u svijetu. Do nje se dolazi stepenicama s obje strane. Plan joj je pravokutni, a ima pet kupola. Lukovi, stupovi, drveni krov i streha dodani su kasnije. Pločice s uzorkom tulipana smatraju se najuspješnijim primjerima osmanske umjetnosti keramike. U džamiji se osjeti čudesan mir koji djeluje na svakog posjetitelja.

Gastronomski užitak za svačije nepce

Naši domaćini su se pobrinuli da nam svaki trenutak bude pun doživljaja pokazujući nam Istanbul koji se rijetko nalazi u turističkim vodičima, što će novinarska ekipa dugo pamtiti. Pronašli su savršenu ravnotežu pokazujući nam najpopularnija turistička mjesta, povijesne znamenitosti, ali i restorane s vrhunskim delicijama. Nadaleko prepoznatljiva gastronomska scena Istanbula nudi jela inovativnih i odvažnih kuhara, ponosnih na svoju tradiciju. Bogatstvo raznovrsnih i neobičnih okusa sažima se i u čuvenoj istanbulskoj uličnoj hrani, a okusi i mirisi neodoljivih delicija tjednima kasnije ne izlaze iz glave.

Turci su poznati i po svojoj istančanoj sklonosti slatkome, a njihove omiljene slastice nerijetko mogu biti nesvakidašnje. U Istanbulu, među ostalim, postoji raj za ljubitelje slastica Hacı Bekir - jedna od najstarijih trgovina koja od 1777. razvija razne vrste turskih slatkiša (slastičar i prvi vlasnik Haci Bekir-efendija zaslužan je za stvaranje lokuma kakav poznajemo). Ondje se mogu naći najukusniji bomboni, paste od orašastih plodova i halva, kao i keksi, kolači i peciva.