Proteini su građeni od manjih jedinica koje se nazivaju aminokiseline koje se međusobno povezuju u dugačke lance. Upravo sekvencija aminokiselina određuje strukturu i specifičnu funkciju proteina. Osim gradivne uloge, djeluju kao enzimi koji sudjeluju u procesu probave hrane i antitijela koja nas štite od različitih infekcija.

Zbog toga je unos proteina od velike važnosti i preporuka je da čini između 10 i 15 posto dnevnog energetskog unosa, odnosno da unos bude oko 0,8 g proteina/kg tjelesne mase. Kod utreniranih sportaša, ovisno o sportu kojim se bave, te se potrebe i povećavaju.

Zašto su proteini ključni kod mršavljenja

Za vrijeme mršavljenja pravilno je od ukupnog unosa smanjiti količinu ugljikohidrata, a količina proteina i masti ostavljaju se istima, jer su gradivni elementi našeg organizma.

Masti se mogu nešto smanjivati dok se proteini mogu nešto povećavati. Pravilna količina proteina potrebna je kako ne bi došlo do propadanja mišićne strukture, koštane mase, ali to ćemo također održavati tjelesnom aktivnošću koju u svojim programima uvijek pripisujem kako bi se izbjegle štetne posljedice tijekom mršavljenja. Posljednjih godina u trendu su visokoproteinske dijete koje već i sam njihov naziv opisuje: što više proteina unijeti u jednom dana, uz vrlo malo masnoća i ugljikohidrata.

Namirnice bogate proteinima

Postoje prednosti i nedostaci takvih dijeta. Učinkovite su za gubitak kilograma u zdravih osoba, no kroz kraće razdoblje. Hrana bogata proteinima zahtijeva više energije za probavu, metabolizam i iskorištenje i na taj način sagorijeva više kalorija za preradu. Dulje se zadržavaju u želucu i time daju dulji osjećaj sitosti. Dodatna prednost je to što su proteini gradivni elementi mišića i kod ove vrste dijete minimalizira se njihova razgradnja. Ujedno stabiliziraju šećer u krvi čime se snižava naša želja za hranom.

Najbolji izvori proteina su jaja, riba, meso te mahunarke poput soje i leće kombinirane s orašastim plodovima i sjemenkama. Iako je meso visokokvalitetan protein i donosi organizmu sve potrebne esencijalne aminokiseline, njima dobivamo i zasićene masti, kolesterol te, ovisno o načinu pripreme, i moguće kancerogene spojeve.

Izdvajanje samo jedne grupe namirnice nije poželjno

No visok unos proteina kroz dulje razdoblje nema nikakve dobrobiti na naš organizam već stvara negativan odnos tekućina i minerala u organizmu, zakiseljen organizam, otežava probavu, opterećuje jetru i bubrege, i čest je uzrok nastanka gihta. Proteine je potrebno unositi u optimalnoj količini, koliko je potrebno s obzirom na građu, tjelesnu aktivnost i zdravstveno stanje.

Proučavanjem različitih dijeta u kojima se posebno izdvaja jedan makronutrijent utvrđeno je da samo postajemo još deblji i bolesniji.

U svom radu uvijek stavljam pojedinca u centar te se oko osobe i njezinih potreba i zdravstvenog stanja slaže prehrana kako bi se osim mršavljenja postiglo i poboljšanje zdravstvenog stanja organizma. Svakako je potrebno prestati se fokusirati na samo jedan makronutrijent već na hranu i unos svih makronutrijenata. 

O autorici

Mr. sc. Irena Švenda, voditeljica Adhara - centra za nutricionizam i ajurvedu, magistra je nutricionizma i mag. ing. bioprocesnog inženjerstva uz brojne druge nadogradnje i edukacije iz područja ajurvede, fitoterapije i terapijske joge, a završava i znanstveni magisterij iz nutricionizma. U praksi s klijentima razvila je holistički pristup radu spajanjem navedenih područja kako bi se postigli vrhunski rezultati. Nutricionizam, ajurveda, joga, ljekovito bilje, kretanje i boravak u prirodi inspiriraju je i u poslovnom i privatnom životu, a cilj joj je prevencija i terapija kroz navedene alate te znanje i svjesnost o sretnom i zdravom životu punom potencijala prenijeti na one koji su za to spremni kroz rad s pojedincima, edukativnim ustanovama i tvrtkama.