Živica je zapravo zid sastavljen od biljaka. I dok su neke vrste isključivo dekorativne, druge imaju prvenstveno praktičnu funkciju. Također, dekorativna živica najčešće je podrezana na određenu visinu i oblikovana, a za nju se bira zimzeleno ili listopadno grmlje.

Grmovi koji omogućavaju privatnost trebaju biti gusto rastući i eventualno imati trnje, kao što je glog, ili bodljikavo lišće, poput engleske božikovine. Uz to, živica može biti vjetrobran, a u tom slučaju biraju se viši grmovi.

Japanska božikovina

S malim i ovalnim listovima, japanska božikovina više sliči na grm šimšira nego na grm božikovine. Dostupne su mnoge sorte ove širokolisne zimzelene biljke, a najčešće izbor pada na one koje dosežu visinu malo više od metra. Posadite ih na mjestu s punom do djelomičnom sjenom. Odgovarat će im kiselo tlo s dobrom drenažom, a nagradit će vas bijelim cvjetićima.

Engleska božikovina

S bodljikavim listovima, ova sorta božikovine bolji je izbor za živicu od one japanske ako želite kombinirati sigurnost s estetskim aspektima. Također, radi se o sorti božikovine koja doseže dovoljnu visinu da može poslužiti kao paravan koji jamči sigurnost. No svakako valja imati na umu to da su bobice božikovine otrovne te ih treba držati podalje od djece i kućnih ljubimaca. Uz crvene bobice, prostor će ukrasiti zelenkasto-bijelim cvjetovima, a odgovara joj mjesto s puno sunca ili djelomičnom sjenom te dobro drenirano i blago kiselo tlo.

Thunbergova žutika

Oštro trnje niže se niz grane grma žutike, čineći ovu biljku tradicionalnim izborom za sigurnosnu živicu. Svijetlocrvene bobice opstaju na granama i tijekom hladnih mjeseci pa je ova biljka atraktivnog izgleda i zimi. Trnje je stalno prisutno, a neke sorte imaju ljubičasto lišće i žuto-narančaste cvjetove. Tradicionalna sorta izgubila je na popularnosti zbog invazivne prirode, no razvojem novih, neinvazivnih, ova biljka ponovno postaje omiljen izbor vrtlara. Raste u punoj do djelomičnoj sjeni, a pogoduje joj dobro drenirano tlo.

Šimšir

Šimšir je tipična biljka za živicu, a stoljećima su je obožavali aristokratski Europljani kao istaknute elemente u dizajnu vrta. Grmovi šimšira najbolje će uspijevati na punom suncu i u djelomičnoj sjeni, posađeni u dobro drenirano tlo.

Kalmija

Kalmija je još jedna širokolisna zimzelena biljka pogodna za živice, a jedna od njezinih najboljih osobina ta je da cvate od kasnog proljeća do početka ljeta. Međutim nemojte pokušavati podrezati ovaj grm kao što biste to učinili sa šimširom. Kalmija najbolje izgleda kada joj se dopusti da izraste u svoj prirodni zreli oblik. Najpopularnije su vrste s ružičastim cvijećem, a najbolje uspijevaju na mjestu koje je u djelomičnoj sjeni ili na izravnom suncu.

Tisa

Među igličastim zimzelenim biljkama grmovi tise možda su najklasičniji izbor za živicu. Popularni su djelomično zato što dobro podnose sjenu. No treba imati na umu to da sporo rastu, iako neke vrste narastu dovoljno visoko da služe kao paravan koji šiti privatnost. Grmovi tisa ne cvjetaju, a vrt ukrašavaju tamnozelenim iglicama i crvenim bobicama. Dobro će rasti na suncu, u djelomičnoj ili potpunoj sjeni, sve dok su zasađene u dobro drenirajuće tlo s neutralnim pH.

Jorgovan

Listopadni grmovi jorgovana sjajno izgledaju dok su u cvatu, no tijekom zimskih mjeseci ne mogu se pohvaliti pretjeranom ljepotom. Također, budući da im sezonski otpada lišće i dobar dio godine imaju gole grane, predstavljaju manje idealan izbor kao paravan koji nudi privatnost. No grmovi jorgovana daleko su najmirisniji i najbajkovitiji izbor za živu ogradu. Kako biste formirali živicu, jednostavno ih posadite nekoliko u nizu i nemojte se mučiti prilagodbom dimenzija. Zasadite ih u ilovasto tlo s neutralnim pH, a najbolje će uspijevati okupani suncem ili zaštićeni djelomičnom sjenom.

Vrtni hibiskus

Još jedan listopadni grm koji se odlično ponaša i kao živica. Predstavlja vrijednu biljku za vrtlare koji žele održati kontinuirani slijed cvatnje u vrtu jer je jedan od kasnoljetnih grmova koji kreću cvjetati u dijelu sezone u kojem su mnogi grmovi već završili s time za tu godinu. Posadite ih u bogato i vlažno tlo i ne zamarajte se previše oko izloženosti suncu.

Kalina

Poput kalmije, kalina je širokolisni grm koji i cvate, iako bijeli cvjetovi ne predstavljaju njenu najljepšu značajku. Međutim nisu sve vrste grmova kaline zimzelene, a one koje jesu neće nužno dobro rasti na svakoj lokaciji. Stoga je ključna dobra informiranost prije sadnje. Dobra stvar je da se radi o biljci koja je tolerantna na razne tipove tla, a rast će na mjestu koje je potpuno ili djelomično izloženo suncu.

Tuja

Grmovi tuje vrlo su gusti pa zbog toga predstavljaju popularan izbor za zaštitu privatnosti ili pak kao vjetrobran. Brojne sorte dolaze u različitim veličinama, oblicima i bojama, a pravu treba odabrati prema veličinu i obliku površine na kojoj se planira sadnja. Uglavnom će uspijevati na potpunom ili djelomičnom suncu, toleriraju gotovo sve vrste tla, no ipak preferiraju vlažnu, dobro dreniranu ilovaču.