Pamćenje obično dijelimo na kratkotrajno i dugotrajno, no o bilo kojem 'ubojici pamćenja' bila riječ, on utječe na sve vrste pamćenja. Ovdje su samo neke od stvari koje smanjuju kapacitete tvog mozga, a najbolje ih je izbjegavati.

PUŠENJE

Mnoge su studije pokazale da pušači u usporedbi s nepušačima imaju manju sposobnost pamćenja, ali i općenito slabije kognitivne sposobnosti. Mnogi će reći da to nije istina. Iako uzimanje cigarete može pojačati koncentraciju, to je samo nakratko jer dugotrajno izlaganje tijela nikotinu zapravo ima negativan i sasvim suprotan efekt!

Ista stvar je i s uzimanjem marihuane, koja posebno utječe na slabljenje kratkotrajnog pamćenja.

ALKOHOL

Konstantno uzimanje alkohola te njegova pretjerana konzumacija određenih dana u tjednu (npr. vikendom), dovodi do drastičnog opadanja mentalnih sposobnosti. Vjerojatno ti je već poznato da previše alkohola dovodi do gubitka kratkotrajnog pamćenja i pojava crnih rupa u sjećanju. Ako je k tome takvo opijanje redovita pojava u tvom životu, gubitak pamćenja nastaje i kasnije, kada nisi pod utjecajem alkohola.

PREVIŠE STRESA

Mnogi psiholozi smatraju da, kada se dogodi veliki stres, um uzima dio memorije i stavlja je u skrivene zakutke mozga u kojima je do njih jako teško doći. Ako je ova teorija točna, onda samo možemo zamisliti koliko velike količine stresa utječu na naše pamćenje. No i bez ove teorije, sigurno je da previše stresa utječe na pamćenje – primjerice, kada smo pod stresom, teško da ćemo zapamtiti bilo koju novu informaciju.

NEPRAVILNA PREHRANA

Kao i sve, i mozak za dobro pamćenje treba gorivo, a to je glukoza. Ako nedostaje goriva, nedostajat će i materijala koji pomaže pri dobrom pamćenju. Također, jako važan za mozak i pamćenje je i vitamin B1 čiji nedostatak može dovesti do ozbiljnih poremećaja, kao što je Wernicke-Korsakoff sindrom. Ovaj sindrom se često razvija i kod kroničnih alkoholičara, a riječ je o tome da osoba ne može zapamtiti novije informacije duže od nekoliko sekundi.

Izvori vitamina B1 su cjelovite žitarice, sjemenke, orašasti plodovi, pšenične klice, suncokretove sjemenke, svinjetina, zob, tuna, losos, avokado, tjestenina i žitarice (cjelovite ili obogaćene vitaminom B1), grah, mahunarke, tofu i artičoke.