Živimo u kulturi koja, čini se, ne cijeni dobar san: spavanje se doživljava kao nužno zlo, ono što se mora obaviti između ostalih obveza. Od nas se očekuje da radimo gotovo 24 sata dnevno, spavamo s mobitelima pod jastucima,provjeravamo e-mailove nakon ponoći. Zar više nitko ne spava? Očito ne. Nedostatak sna postao je gotovo statusni simbol. No taj se trend polako okreće: sve više studija dokazuje da san nije gubljenje vremena te da je kvalitetan san presudan za uspjeh, zdravlje i sreću pa čak i za formu našeg tijela i kvalitetu odnosa, piše Daily Mail.

Trend je započela Arianna Huffington, 61-godišnja autorica, novinarka i osnivačica Huffington Posta koja sve češće propovijeda potrebu spavanja. Tvrdi da su zbog pritiska modernog života žene toliko iscrpljene da više ne mogu funkcionirati dobro.

'Kad bih mlađoj sebi morala dati savjet, on bi bio vrlo jednostavan: dobro se naspavaj i bit ćeš produktivnija, učinkovitija i vjerojatno ćeš više uživati u svom životu.'
Arianna Huffington je toliko uvjerena u ljekovitost dobra sna da je započela kampanju u kojoj tvrdi da snom možete postići uspjeh u karijeri pa potiče poslodavce da u urede stave krevete kako bi ljudi mogli malo odspavati tijekom napornog radnog dana.

U knjizi 'Dreamland — Adventures In The Strange Science Of Sleep' autor David Randall tvrdi kako je to točno. 'Živimo u doba kad nam je spavanje ugodnije nego ikad, ali ipak potpuno nedostižno', piše Randall koji je istraživao fenomen nesanice.

'Upali smo u zamku po kojoj mislimo da je vrijeme provedeno u spavanju zapravo izgubljeno vrijeme. Ipak, istraživanja pokazuju suprotno. Spavanje nije znak lijenosti, nego nam pomaže da tijelo i um funkcioniraju na najvišoj razini. Također, kroničan nedostatak sna povezan je s povećanim stopama pretilosti i dijabetesa.'

A nedostatak sna ne znači samo par dodatnih sati noću: potreban nam je jedan sat sna za svaka dva sata koja provedemo u budnom stanju, što znači da šest ili manje sati sna može oštetiti naše mentalno i fizičko zdravlje. 'Kada čovjek spava, mozak prolazi kroz procese od ključnog značaja za učenje, pamćenje i izvedbu zadataka', tvrdi Randall.

'Čak i kratak san pomaže da naš mozak funkcionira na višoj razini: lakše nam ideje padaju na pamet, brže identificiramo uzroke problema i točnije prenosimo informacije.'
Čak je i Bill Clinton jednom priznao: 'Sve velike pogreške u životu sam napravio jer sam bio previše umoran.'

To potvrđuju i znanstveni dokazi: depresija je čak 40 puta češća kod pacijenata s nesanicom, a dodatni sat sna može usrećiti ljudi više nego godišnja povišica od 40.000 funti, piše u studiji Sveučilišta u Michiganu. Na Sveučilištu u Pittsburghu tvrde da dobar noćni san može biti ključ sretnog braka, a spavanje čak može pomoći da izgubite težinu. Naime, ta teorija kaže da jedemo više kad smo umorni, najčešće slatke namirnice kako bismo dobili energiju. Nedostatak sna također može utjecati na metabolizam, jer se smanjuje stopa po kojoj sagorijevamo kalorije.

Glumica Penelope Cruz jednom je izjavila da spava prosječno 14 sati noću. 'Kada nisam naspavana, poludim poput bebe. Moj je rekord spavanja 17 sati', rekla je slavna glumica. Dakle, dobar san vam može pomoći da napredujete u karijeri, spasite svoj brak, budete vitki i blistavi poput Penelope Cruz. Hm, malo pretjerujemo. Čak i mi znamo da postoje ograničenja koje dobar san može donijeti.