Bilo da ste početnik, bilo iskusan vrtlar, vjerojatno ste upoznati s pratećom sadnjom, praksom sadnje određenih biljnih vrsta blizu jedne drugoj da bi se potaknuo rast, otjerale štetočine i povećala hranjivost tla. Određene biljke su korisne jedna drugoj, poput bosiljka i rajčice ili nevena i krastavca.

Također, prilikom pripreme i sadnje vrta treba obratiti pažnju na kombinacije biljaka koje treba izbjegavati. Svaka biljka, trava, cvijet i drvo, ima specifične potrebe - svjetlost, vodu i vrstu tla – da bi rasla i napredovala.

Neke kombinacije biljaka mogu izgledati lijepo, ali i ometati si rast zbog različitih potreba ili zato što je korijenski sustav jedne agresivniji. Neke sorte također mogu proizvesti kemijsku reakciju, kao oblik zaštite koja može naškoditi drugoj biljci i onemogućiti joj da raste u blizini, kao što je stablo oraha. Ovo su biljke koje nikada nije dobra ideja saditi zajedno.

Bosiljak i kadulja

Bosiljak i kadulja omiljeni su u svakom biljnom vrtu. Obje biljke vole svjetlost, tako da ćete se možda iznenaditi kada saznate da nikad ne rastu zajedno jer imaju vrlo različite potrebe za vodom i navike rasta. Naime bosiljak voli vlažno tlo dok kadulja uspijeva u sušnijim uvjetima.

Svilenica i vodenika

Prije nego što donesete konačnu odluku o izboru cvijeća za vrt zapitajte se ima li on optimalne uvjete za razvoj tih biljaka. Možda ćete poželjeti visoku cvjetajuću trajnicu poput svilenice kako biste unijeli u njega malo razigranosti i privukli oprašivače te uz nju posaditi vodeniku u omiljenoj nijansi. Ali ove dvije vrste cvijeća imaju suprotne potrebe. Svilenica voli puno sunca i suho tlo dok vodenika uspijeva u djelomičnoj sjeni i preferira bogato, dobro drenirano tlo. Sadnja ove dvije biljke zajedno može dovesti do toga da jedna zasjeni drugu i teško uspijeva cvjetati zbog razlika u preferencijama što se tiče tla i svjetlosti.

Biskupska kapica i njujorška paprat

Biskupska kapica i njujorška paprat ne smiju se saditi zajedno jer jedna može izgurati drugu. Njujorška paprat voli se širiti i zauzimati prostor te može utjecati na rast manjih sorti. Ona je izvrsna listopadna biljka koja pokriva tlo i zbog toga nije dobra ideja posaditi je s manje agresivnom vrstom, kao što je biskupska kapica.

Pelargonija i vodenika

Ponekad biramo kombinacije cvijeća na temelju njihovih boja, oblika cvjetova ili čak visine bez razmatranja rastućih potreba pojedinačne biljke. Tako je česta kombinacija bijele vodenike i crvenih pelargonija jer pruža efektan kontrast. No to bude kratkog vijeka. Vodenike trebaju sjenu, a pelargonije vole sunce. Naime vodenike će izgorjeti na suncu, a pelargonije neće cvjetati u sjeni. Tako da će jedna biljka uspjeti, a druga će propasti - ovisno o izloženosti svjetlu.

Japanska suručica i ruža

Kombiniranje grmova i ruža u dvorištu odličan je način da stvorite visinu i dubinu u krajoliku, ali dvaput razmislite o tome da ih posadite preblizu. Grm kao što je japanska suručica proizvodi grozdove malih lijepih cvjetova, ali ima i prilično agresivan korijenski sustav koji može naštetiti ružama.

Brzorastući grmovi tako obično kradu vodu i hranjive tvari obližnjim biljkama. Uz to, bez redovite oštre rezidbe, pružit će previše hlada ružama koje vole sunce.

Petunija i carska begonija

Petunije su spektakularan izbor za uljepšavanje svake gredice, rubova vrta ili posude svojim cjevastim cvjetovima u rasponu boja od bijele do ružičaste i ljubičaste, pa čak i plave i žute. Carske begonije pak imaju dojmljivo lišće u grimiznoj ili ljubičastoj boji. No imaju različite zahtjeve za svjetlom - petunije vole sunce, a carske begonije sjenu, pa čak i ako bi izgledale lijepo zajedno, nemojte ih saditi jednu pokraj druge. Biljke će uspijevati na mjestu na kojem su posađene na temelju svojih zahtjeva za svjetlom, stoga je izuzetno važno provjeriti to prije sadnje.

Suncokret i krumpir

Ako uzgajate povrtnjak, možda biste željeli imati u njemu prekrasne žute ili crvenkasto-narančaste suncokrete kako biste privukli oprašivače, ali nije sve povrće kompatibilno sa suncokretima u blizini, poput krumpira. Suncokreti ne samo da imaju veliki sustav korijena, već kada su visoki (ovisno o sorti) mogu stvoriti previše hlada koji će smetati krumpiru.

Također sadrže specifične toksine koji mogu biti štetni za druge biljke. Proizvode, naime, kemikalije koje mogu spriječiti njihov rast, uključujući krumpir, što dovodi do smanjenog prinosa.

Drvo oraha i gotovo bilo koja biljka

Ako se odlučite na sadnju oraha, budite oprezni jer on može biti vrlo štetan za druge biljke u blizini, bez obzira na vrstu. O ovog sadnji stabla potrebno je pažljivo razmisliti jer sadrži kemikaliju koja se zove hidrojuglon, a izlučuje ju iz korijena u tlo. Ove kemikalije ima i u lišću te drugim dijelovima oraha - grančicama, kori, cvijetu i ovojnici plodova - a ona može utjecati na povrće, ukrasno bilje i neke grmove tako da se osuše.