OTKRIVAMO

Tko su zapravo HGSS-ovci i što moraju jesti da bi nam mogli danonoćno stajati na usluzi?

26.05.2020 u 18:19

Bionic
Reading

Malo je koja institucija Hrvatima više poznata ili više omiljena od one oko koje su se okupili hrabri muškarci i žene koji svakodnevno riskiraju svoje živote spašavajući naše. Znate na koga mislimo. HGSS i njegove vrijedne članove čije će nas duhovite objave i upozorenja ovih dana zasigurno opet nasmijati. No, jeste li se ikad zapitali tko su zapravo ti ljudi i što jedu kako bi nam mogli danonoćno stajati na usluzi?

Sad, kad nam se sloboda kretanja ponovno vratila u živote, mnogi će od nas zasigurno uhvatiti prvu priliku koja nam se pruži kako bismo iz grada pobjegli nekamo gdje je priroda još uvijek netaknuta. Pa ipak, opreza nikad dosta. Japanke ostavite za plažu. Za planinarenje izaberite prikladniju obuću i svakako ponesite hranu jer energije nam svima treba.

A jeste li se kad zapitali što naši heroji jedu kako bi mogli raditi svoj zahtjevan posao? I jeste li, recimo, znali da se različiti pripadnici HGSS-a bave različitim akcijama spašavanja? Jedno im je ipak svima zajedničko, neovisno o tome jesu li visokogorski penjači, ronioci, alpinisti, speleolozi ili skijaši.

Kao i svima koji doživljavaju teške fizičke napore, i pripadnicima HGSS-a je prehrana jedan od ključnih čimbenika.

Speleološka volonterska inicijativa Čisto podzemlje već godinama ulaže velike napore u borbu za zaštitu pitke vode koja se onečišćuje bacanjem otpada u špilje i podzemne jame. Inicijativu Čisto je pred nekoliko godina podržao i HGSS, a od ove se godine kao ponosni saveznik inicijativi Čisto podzemlje priključio i Lidl podržavši kroz svoj program Okusi zavičaja HGSS i Čisto podzemlje donacijom od 200.000 kuna.

Visokogorski penjači poglavito su zaduženi za akcije penjanja na visoka brda krećući se pritom više ili manje prohodnim stazama. Najbolji prijatelji svakog penjača su štapovi za hodanje uz pomoć kojih se lakše probijaju do ljudi koji su zapeli na visokim obroncima.

Alpinisti predstavljaju još i višu kategoriju spasioca. Oni, za razliku od penjača, nemaju utabane putove kojima se probijaju do svojih ciljeva, nego se doslovno penju po stijenama. Alpinisti su, znači, oni akrobati koji obično izvode najspektakularnije akcije spašavanja.

Bez obzira na stil penjanja, obje discipline zahtijevaju iznimnu količinu snage. Upravo zato namirnice bogate energijom igraju krucijalnu ulogu u njihovu životu. Hrana koju nose penjači i alpinisti mora sadržavati velik udio energije koja se otpušta prilikom napora kojima su izloženi, ali isto tako mora biti praktična. Zato su među njima popularne namirnice poput kakaova maslaca, orašastih plodova, visokoproteinskih pločica, no ima tu i naših tradicionalnih okusa zavičaja - pršuta, buđole ili tvrdog istarskog sira. A kad su prizemljeni zasigurno se ne bi pobunili niti na porciju jadranskih srdela. Budimo realni, tko od nas bi!?

Trećoj kategoriji HGSS-ovaca koji operiraju poglavito po planinama pripadaju skijaši. Oni također unose jako velike količine energije iz praktičnih i kvalitetnih namirnica kako bi izdržali napore koje im priprema planina. O koliko se energije radi?

Prosječan muškarac trebao bi dnevno unijeti 2500 kalorija, a profesionalni cross-country skijaši u sebe unesu i do 8000 kalorija. Zamislite samo koliko biste kremšnita morali pojesti da natučete tu golemu brojku! A znate li što nakon dobrih kremšnita najbolje sjeda na želudac? Velika čaša svježeg mlijeka! Jer, rijetko je koja namirnica nutritivna poput mlijeka s potpisom Okusa zavičaja.

Red spasioca o kojem se proteklih tjedana čuli riječ više su zasigurno speleolozi. Ne samo da se u unutrašnjost zemlje spuštaju nerijetko kroz opasne i nimalo privlačne rupe, nego se ondje često susreću i s prilično neočekivanim zaprekama – gomilama smeća.

Zato su u HGSS-u odlučili podržati speleološku volontersku inicijativu Čisto podzemlje čiji članovi već godinama neumorno čiste ugrožene špilje i jame od otpada. Naime, možda niste znali za ovaj podatak, ali upravo se ondje krije najviše zaliha pitke vode. Goleme napore koje volonteri ulažu u zaštitu našeg najvrjednijeg prirodnog resursa prepoznali su ove godine i u Lidlu podržavši kroz svoj program Okusi zavičaja s novčanom donacijom od 200.000 kuna HGSS i Čisto podzemlje.

Speleolozi, baš poput svojih kolega koji operiraju po planinama, troše velike količine energije. Osim toga, oni se moraju još dodatno pripremiti za mogućnost da će biti pod zemljom i duže nego što su planirali. Zato hrana koju nose sa sobom mora biti praktična kao što je to slučaj sa šokačkom kobasicom, čvarcima, dimljenim jegerom ili suhom slaninom. A nije loše ponijeti ni komad škripavca – bogat je mastima i proteinima, a može se praktično prenositi i konzumirati u ne baš praktičnim uvjetima.

I preostaje nam pozabaviti se posljednjom skupinom HGSS-a – roniocima. Oni, dakako, ne jedu na zadatku iz očitih razloga, ali su zato doslovno u prirodnom habitatu jadranske srdele koju zasigurno još i više cijene na gradelama jednom kad se dokopaju kopna. A za one nestrpljive, uvijek je tu i provjerena i uvijek jednako kvalitetna jardranska sardina u konzervi.

Ako ste i vi zaljubljenik u provjerenu kvalitetu i tradicionalne Lidlove Okuse zavičaja te baš poput hrabrih muškaraca i žena u HGSS-u cijenite domaću hranu, onda je novo i osvježeno ruho Okusa zavičaja za vas nezaobilazna adresa. Podržite domaće proizvođače kupnjom proizvoda iz širokog aosrtimana Okusa zavičaja. I ne zaboravite da su japanke samo za plažu!

Prilog je napravljen u produkciji tnative tima tportala u suradnji s Lidlom te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.